Zɛʋui mawoi
1 Ŋetea lɔɔ‐zei‐zuvɛ woi ɣɛni na. Woi ɣɛni Gala ba. Woi ɣɛni ga Gala. 2 É ɣɛni Gala ba ŋeteai lɔɔ‐zei‐zuvɛ. 3 Ŋɛni ƃɔgɔpɛ ge wuloni ŋetea sáala zu. Ɔ́ ƃe ɣɛɛzu na, ŋɛni nɛpɛ gɛ lɛ ƃega wulo ŋetea. Ŋɛnii é wuloni ŋetea 4 sáala zu é ɣɛni ga zɛʋui. Zɛʋui nii wɔ ka é ɣɛni ga ŋada wodoai nu ƃuse ʋaa ma. 5 Ŋada wodoai ɣa ʋolozu kpidii zu. Kpidii yee lɛ leveni ba. 6 Gala ge nu ta leveni daa ga Jɔ̃. 7 Jɔ̃ vaani ga é seele woo ʋe. Na ɣa ga é seele woo ʋe ŋada wodoai ʋaa ma, kɛɛ ʋaa ma nu ƃɔgɔpɛ ge siɣi ga gaama sáala zu. 8 Jɔ̃ lei ɣɛ ɔ́ ɣɛ ga ŋada wodoai, to mu é vaani ga é seele woo ʋe ŋada wodoai ʋaa ma. 9 Ŋada wodoai ƃɔɔƃɔɔgi nii yá nu pɛ ki daa wodo é ɣɛni vaazu zui zu. 10 É ɣɛni zui zu. Zui maʋaa wuloni ŋetea sáala zu. Na ƃalaa ɣɛɛvɛ zui lɛ kwɛ̃ɛni. 11 É vaani kpɔɔ yui zu. Kpɔɔ veaitiɛ tɛ lɛ yee zeini bu. 12 Kɛ̀ niitiɛ ɣaazɔ te yee zeini bu te ná daa‐zeigi ʋaa ziɣi ga gaama, é gaa‐ƃaa ʋeeni te ya ga te ɣɛ ga Gala dea. 13 Te ɣɛɛni ga Gala dea. Su‐wulo‐zu lɛ ga te ɣaavɛ ga velei ta nu ƃuse ɣaa la ɔ́ nɔ ɣɛ ga te ɣaavɛ ŋii‐pɛlɛ‐wu mavele ma. Ɛ́ lɛ wɔnɔ ga te ɣaavɛ nu ƃuse yaa leʋe zu. Kɛ̀ Gala ka é te ɣɛɛ ga dea. 14 Woi ɣɛɛni ga nu ƃuse é zei gé wɔwɔ ma daa ʋegɛi ga gaazu‐maa‐wõi‐ɣaa ƃɔ‐ba ta gaama. Gé wɛlɛɛ ná saala‐malai va. Na ɣa ga saala‐malai nii solowogɛi de ɣeea Gala duu ɣilekpugi nɔ ʋaa ma. 15 Jɔ̃ mazeele woo ʋeeni ga seeze yíɛ ɣɛ tea, “Nii ɣa gè ɣɛni maʋaa wosu gìɛ ɣɛ tea,‘Nui é pùlu é vaazu tɔ màazu, ƃɔvɛlaale é ɣɛni ŋetea tɔ vɛɛ kàazu.’ ” 16 De pɛ de wɔɔ laa zɔlɔ woga ná kpɔ‐ba walai zu ta ná gaamai. De kpɔ‐ba zɔlɔ woga de wote de sɔlɔ wo. 17 Gala na tɔgi lɛɛni Mooze zaala zu. Gaazu‐maa‐wõi‐ɣaa ƃɔ‐bai ta gaamai te va Ziizɛ Kolai zaala zu. 18 Nu nɛpɛ gɛ lɛ dɛ wɔlɔ wɛlɛni Gala ba. Kɛni nui tɔ ɣagi é ga Gala é Gala koba, towa é Gala maʋaa ɣaa wodoa.
Bataize‐ɣɛɛ Jɔ̃ na keela woi
19 Dusiitiɛ te ta laa‐ʋaalegitiɛ wuloni Yɛlusulɛɛ é vɛɛ Liiʋaitiɛ va te te leve ga te Jɔ̃ ɣaa zaɣa kɛ ga, “Ƃɛ ɣa ga yiɛ?” Seele woi Jɔ̃ feeni é ɣɛni ga nii. 20 É laa wu ziɣini ma é bo ɛ́ lɛ ná ta nɛpɛ zɛni wulu. É ɣɛni tea, “Nà lei gɔ̀ ɣɛ ga nui Gala zee ƃadogɛi ba, na ɣa ga Kolai.” 21 Te gaa zaɣa kɛ te ɣɛ ma, “Ƃɛɛ mu ka ga yìɛ? Yà ga Yiilaija?” Jɔ̃ ɣɛ tea, “Nà laale.” Te ɣɛ ma kɔnɔ,“?Yà ɣa è ga Gala daa woo‐wo nui?” É gaa wote é ɣɛ tea, “Ƃa.” 22 Te ɣɛ ma, “Ƃɛ ɣa ga yìɛ? Maɣaa‐wotegi ʋe gé ya gé lii la niitiɛ wɔ te gé levega. È ɣɛ le é vile ƃɔɔ va?” 23 Jɔ̃ ɣɛ tea, “Nà ɣa gè ga nui é lobasu kpooʋei zu yíɛ ɣɛ tea, ‘A de maliɣii na pelei lete to,‘ è ɣɛ velei Gala daa woo‐wo nui Aizeea boni la.” 24 Tɔwɔ niitiɛ te levegɛi ɣɛ te wuloni Favilesiitiɛ wɔ vɛ. 25 Te Jɔ̃ ɣaa zaɣa kɛɛni te ɣɛ ma, “Aƃɛ ʋaa zu mu yà bataize ɣɛ ani ɛ̀ lɛ ga Kolai, ɛ̀ lɛ ga Yiilaija, ɛ̀ lɛ wɔnɔ ga Gala daa woo‐wo nui?” 26 Jɔ̃ gaa woteni te ya é ɣɛ tea, “Gà bataize ɣɛ ga ziɛ, kɛ̀ nu ɣa loni wo zaama wɛ lɛ kwɛ̃ni. 27 Towa ʋɔlɔ é pùlu é vaazu, nui gɛ̀ lɛ kuloni bu ga gè ná savala tokoi laa ʋũi.” 28 Nii ɣɛɛni Bɛtani lai zu Jɔdɛ̃ yiɛi wuluvɛ, vɛ Jɔ̃ ɣɛni bataize ɣɛɛzu na.
Gala na baala zuwui
29 Na wulu ʋoloi Jɔ̃ wɛlɛni Ziizɛ va nà yìɛ va ga pɔ́ vele. É ɣɛ tea, “Wɛlɛ! Gala na baala zuwui ɣa, nii yá faa yowũi ziɣi zui va. 30 Nii ɣa gè ɣɛni maʋaa wosu gìɛ ɣɛ tea, ‘Nui é pùlu é vaazu tɔ màazu, ƃɔvɛlaale é ɣɛni ŋetea tɔ vɛɛ kàazu.’ 31 Nà kagi gɛ̀ lɛ ŋɛni kwɛ̃ni. Kɛ̀ nii yá kɛ Yezɔitiɛ te kwɛ̃ɛ mazaƃui ɣa gè vaa la gìɛ bataize ɣɛ ga ziɛ.” 32 Jɔ̃ seele woo ʋeeni é ɣɛ tea, “Gè wɛlɛni Gala baa ŋinɛgi va é wulo gee‐zuvɛ é yii má è ɣɛ ƃiiƃɔku. É yɛni bá. 33 Nà kagi gɛ̀ lɛ ŋɛni kwɛ̃ni. Kɛ̀ Galagi nii é tèvega ga gè bataize ɣɛ ga ziɛ é ɣɛni mà, ‘Nui yà wɛlɛ bàa ŋinɛgi va é yii ma é yɛ ba towa yá bataize ɣɛ ga bàa ŋinɛgi.’ 34 Nà wɔ gè ná vɛtɛga gè mazeele woo ʋe ga nii ɣa é ga Gala dui.”
Ziizɛ na kala dopo maa wũgitiɛ
35 Na wulu ʋoloi Jɔ̃ ƃɔga ná kala dopoi felegɔ te ɣɛni loni. 36 É wɛlɛni sa Ziizɛ va yíɛ leve yíɛ ɣɛ tea, “A wɛlɛ! Gala na baala zuwui ɣa!” 37 Kala dopo felegɔitiɛ te nii mɛnini te vile Ziizɛ wulu. 38 Ziizɛ liteni é wɛlɛ te va te pulu é ɣɛ te ma, “Zɛƃɛ ɣa wo gaa ziɛzu?” Te ɣɛ ma, “Loabai, minɛ ɣa è na?” (Loabai zu‐wulo‐zu ɣa ga kala‐mɔi.) 39 É ɣɛ te ma, “A va wo wɛlɛ ná va.” Te vaani sa te wɛlɛ vɛ va é ɣɛni na. Ta tiɛni te foloi matai ƃeani sa na nà maɣee, ƃɔvɛlaale kpɔkɔ ʋolo daani sa sɔ̃ɔ. 40 Kala dopo felegɔitiɛ te Jɔ̃ woo mɛnini te vile Ziizɛ wulu, gilagi ɣɛni ga Saimɔ Pite deɣei Ɛĩdulu. 41 Ɛĩdulu diɛ Saimɔ ɣaa ziɛni ga ma wũ é pɛtɛ é ɣɛ ma, “Gé wɛlɛɛ nui va Gala ge yee ƃadoga ga masagi.” Na ɣa ga Kolai. 42 Ɛidulu vaani la Ziizɛ wɔ. Ziizɛ wɛlɛ ba é ɣɛ ma, “Ya ɣa è ga Jɔ̃ dui Saimɔ. È laa ɣa ɣɛ ga Siifɛ.” Na ɣa ga Pite. Su‐wulo‐zuvɛ wɔ ge ga fasa.
Ziizɛ Fele linini t Nataania
43 Na wulu ʋoloi Ziizɛ deʋeni ga é li Geealali yui zu. É Fele ɣaa ziɛni é pɛtɛ é ɣɛ ma, “Va è vile pùlu.” 44 Fele ɣɛni ga Bɛseeda nu. Na ɣa ga Ɛidulu ƃɔga Pite te wɔ taa‐zuvɛ. 45 Fele é Nataania ɣaa ziɛni é pɛtɛ é ɣɛ ma, “Gè Nazɔi lai zu Yiizɛ vɛtɛni, nii é ga Zoosɛ dui. Ziizɛ nii ɣa Mooze faa woni é vile ba tɔ kɔlɔi zu é ga Ziizɛi nii Gala daa woo‐wo beaitiɛ pɛ te faa wonɛni é vile ba.” 46 Nataania ɣɛni ma,“?Faa vagɔ nɛpɛ ka wulo Nazɔi lai zu?” Fele ɣɛ ma, “Va è pɛtɛ.” 47 Ziizɛ wɛlɛni Nataania va yìɛ va pɔ́. É ƃɔɛni é vile ba yíɛ ɣɛ tea, “A wɛlɛ! Yezɔi yui zu nu ƃɔɔƃɔɔ ka, nii pɛɛ lɛ ná tuoi zu!” 48 Nataania ɣɛ ma, “È kẁɛ̃ɛni ɣɛ le?” Ziizɛ gaa woteni zéea é ɣɛ ma, “Fele ɔ́ vɛɛ è lilisu, na ɣa ga è ɣɛi ma gɔɔva wului wu, gè è vɛtɛni.” 49 Nataania gaa wote zéea é ɣɛ ma, “Kala‐mɔi, yà ɣa è ga Gala dui! Yà ɣa è ga Yezɔi masagi!” 50 Ziizɛ goi ɣaa wote é ɣɛ ma,“?È siɣia ga gaama kɛ̀ɛ ʋai ma è ma, ‘Gè wɛlɛni yìɛ gɔɔva wului wu?’ Yà vaazu wɛlɛzu faa ƃaaza ba é leve niitiɛ va.” 51 Ziizɛ ɣɛ tea, “Gè bo wiɛ ga gaama, wa wɛlɛ Gala ta va ná laa laogɛi Gala na keelaitiɛ tiɛ lɛ tiɛ yii vɛ nu ƃuse lui na.”
Ŋaza‐wulo ʋai Keena lai zu
1 Folo felegɔ wuloni su sava kelei ma ŋaza‐wulo ʋaa ɣɛni Keena lai zu, Geealali yui zu. Ziizɛ dee ɣɛni na. 2 Ziizɛ ƃɔga ná kala dopoitiɛ te te lilini kui ma ƃalaa pɛ. 3 Tei ŋasa vai mayiɛi ƃeani, Ziizɛ dee ɣɛni ma, “Ŋasa vai mayiɛi ta lɛ te ya.” 4 Ziizɛ ɣɛ ma, “Ná yɛ zèea. Siɛgi lɛ dɛ ziitini fàa ma.” 5 Dee ɣɛ tii‐ɣɛɛ veaitiɛ ma, “Nii nɛpɛ yá bo wiɛ a kɛ.” 6 Kwɔti yiɛ liɣi lɔzita ɣɛni zeini na Dusiitiɛ maa‐ziɣi yekegi ʋaa ma Gala gaazu. Diɣi gila gɔ zoo é ɣɛ ga tĩi sala zee felegɔ ɔɔ zee saagɔ. 7 Ziizɛ ɣɛni tii‐ɣɛɛ veaitiɛ ma, “A diɣiitiɛ laa ʋe ga ziɛ.” Te ziɛ wuuni te zu é te laa ʋe nɛŋɛ‐nɛŋɛ. 8 É ɣɛ te ma, “A ta zaɣa su wo lii la kuu‐maazu nui wɔ.” Te li sa la. 9 Tei kuu‐maazu nui ziɛi wɔ̃ɔni maa ʋeligɛi sa ga dɔɔ, tɔwɔ ɛ́ lɛ ŋɛni kwɛ̃ni ga vɛ é wuloa na velei ƃalaa kwɛ̃ɛgɛi ɣɛ la tii‐ɣɛɛ veaitiɛ vɛ, é ŋaza keea nui lilini. 10 É ɣɛni ma, “Nu pɛ ka dɔɔ nɛɛ‐nɛɛgi ve ga maa wũ. Numaa ta kpoale na ga tamaa é zɔi ʋe sa. Kɛ̀ è manɛɛ‐nɛɛgi yɛga na wulu é yɛsu vɛ yɔɔzu ziilia.” 11 Nii Ziizɛ kɛɛni Keena, Geealali yui zu, é ɣɛni ga faitiɛ é te ɣɛɛni ga é dɛ ga seelea te mamaa wũgi. Fai nii na bɔɔlɔlai ɣaa wodoni. Ná kala dopoitiɛ te maʋaa ziɣi sa ga gaama. 12 Tei sa nii wuloni ba, Ziizɛ liini Kapɔɔnia ta dee é vɛɛ deɣeitiɛ va ta ná kala dopoitiɛ. Te kuu fele kuloni na.
Ziizɛ liini Gala‐feli wɔta walai wu
13 Dusiitiɛ ta leve‐maazu wui maa ƃuai sa ɣɛ. Ziizɛ zɛba é li Yɛlusulɛɛ. 14 É wɛlɛni numaitiɛ va tiɛ nikɛ zinɛa zɔ̃wɔ wulo Gala‐feli wɔta walai wu ta baalaga é vɛɛ ƃiiƃɔkua va. É wɛlɛni pɛ naʋolo‐maa‐ʋeli beaitiɛ va te ta lii ma. 15 É kɔlɔ ƃaɣa ƃɛtɛni ga galu é te ƃɔgɔpɛ te ƃɛ ta ta vaalagitiɛ ƃɔga ta nikɛ zinɛitiɛ. É naʋolo‐maa‐ʋeli beaitiɛ ta naʋoloi wuuni é ta leeveitiɛ laa vɛɛ. 16 Niitiɛ te ɣɛ ƃiiƃɔkui zɔ̃wɔ wulozu é ɣɛ natiɛ ma, “A ŋɛnii niitiɛ ziɣi. Wɛ lɛ kèea Gala na pɛlɛi ɣɛɛ ga podi‐lɔɔ vɛlɛ.” 17 Ná kala dopoitiɛ te ɣi gaa ziɛni su ga ponɛvɛ Gala kɔlɔi zu mawoi ga, “Nà wõilai yà vɛlɛi ʋaa ma towaa zii ɣala è ɣɛ ŋabu.” 18 Dusiitiɛ te ɣɛni sa ma, “Zɛƃɛ ɣa yà kɛ è dɛ ga gíɛ ga seele nii ɣɛɛ ʋai ma yìɛ?” 19 Ziizɛ gaa wote te ya é ɣɛ tea, “A Gala‐feli wɔta walai nii wolo. Gà to folo saagɔ yee wu.” 20 Dusiitiɛ wɔ te ɣɛ ma, “Te kɛɛni Gala‐feli wɔta walai nii losu ga kwena zee naagɔ kai lɔzita, è ɣɛ yà to ga folo saagɔ?” 21 Kɛ̀ Gala‐feli wɔta walai é ʋaani ma é ɣɛni ga dɔ́tɔi. 22 Na ma tei é wu ziɣini saa ya, ná kala dopoitiɛ te ɣi ge ɣɛnii su ga é nii woni. Nii ponɛi Gala kɔlɔi zu é vɛɛ Ziizɛ woi va te zɛba sa te natiɛ ziɣi ga gaama.
Ziizɛ nu pɛ kwɛ̃ni
23 Tei Ziizɛ ɣɛni Yɛlusulɛɛ teve‐maazu wui zu, nu lamaa te ná daa‐zeigi ʋaa ziɣini ga gaama. Na ɣa ga tei te wɛlɛni faitiɛ va é te ɣɛɛni é te lɛ ga seelea. 24 Kɛ̀ Ziizɛ lɛ ƃɔɔ laa looni ga tiɛ. 25 Ƃɔvɛlaale é ɣɛni ga nui pɛ kavele wɛ̃ɛga. Kpala lɛ ŋɛni ma ga kɛni dɛ nu nɛpɛ ka seele woo ʋe nu ƃuse ʋaa ma, ƃɔvɛlaale tɔ ƃɔɔ é nu ɣi su ʋaa ɣavele wɛ̃ni.
Ziizɛ ƃɔga Nɛkɛdiimɔ
1 Favilesi nu ta ɣɛni na daa ga Nɛkɛdiimɔ. É ɣɛni ga Dusiitiɛ te wũ‐tuo nui gila. 2 Zunui nii vaani Ziizɛ wɔ ga kpidi é yɛ ma, “Gé kwɛ̃ni ga yà ga kala‐mɔi kuloai Gala ta é va. Ƃɔvɛlaale nu nɛpɛ gɛ lɛ zooga ɔ́ fai niitiɛ ɣɛ è kɛɛ è dɛ ga seelea, kɛni Gala ge ɣɛ manui wulu.” 3 Ziizɛ gaa wote zéea é ɣɛ ma, “Gè bo yìɛ ga gaama, kɛni ta nu ɣa wɔnɔ ga niinɛ, na laale ɛ́ lɛ wɛlɛɛ Gala na masadai va.” 4 Nɛkɛdiimɔ ɣɛ ma, “Ta nu ɣa ɣɛ le ani pɔlɔ zaɣagɛ? Dée ɣa mawo siɣi wɔnɔ é ka?” 5 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ tea, “Gè bo yìɛ ga gaama, kɛni ta nu ɣa ziɛi ƃɔga Gala baa ŋinɛgi te zaala zu, na laale ɛ́ lɛ lɛɛ Gala na masadai zu. 6 Nui kai ŋaza nu vɛ tɔ nɔ ga nu ƃuse. Nii wɔgi kai Gala baa ŋinɛgi zaala zu tɔ ga Gala baa ŋinɛgi na dɔ. 7 Kɛ̀ɛ ʋai è ma, ‘Kɛni ta wo ɣaa wɔnɔ ga niinɛ’ é mɛ lɛ vili yìɛ ga ki‐gaa‐ziɛ. 8 Fãgai ɣa va vɛ é wõini é va na. Yà tigi mɛni, kɛ̀ ɛ̀ lɛ siɣi‐zu wɛ̃ɛga ɔ́ nɔ ɣɛ ga dii‐zu.” Vele ɣa na é la ga nui nɛpɛgi kai Gala baa ŋinɛgi zaala zu.” 9 Nɛkɛdiimɔ ɣɛ ma, “Nii ɣa ɣɛ ɣɛ le?” 10 Ziizɛ gaa wote zéea é ɣɛ ma,“?È ga kala‐mɔɔ Yezɔi yui ʋaa ma, ɛ̀ dɛ nii ɣaa ɣaani? 11 Gè bo yìɛ ga gaama, gá ƃɔɛ é vile nii va gé kwɛ̃ni gé seele woo ʋe nii ʋaa ma gé pɛtɛga, kɛ̀ wɛ lɛ yee zeiya gá zeele woi wu. 12 Ŋeteai nii zu ʋaa mu ka gè boga wiɛ wɛ lɛ gòi ziɣini ga gaama, ani gà Gala ta ʋaa wo na wiɛ wa zoo ɣɛ le wo siɣi ga gaama? 13 Nu nɛpɛ gɛ dɛ lɛɛni Gala ta é wulo nui nii wulu é wuloa na é vile, na ɣa ga nu ƃuse lui. 14 È ɣɛ velei Mooze kaali wo‐kɔ̃ɔgi wu ziɣini la kpooʋei zu é tɛ, vele nɔ na é la ga nu ƃuse lui. Kɛni ta bu ziɣi te tɛ, 15 kɛɛ ʋaa ma nui nɛpɛ yá máʋaa ziɣi ga gaama, zɛʋui nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba é ɣɛ manui ya.” 16 Gala ge zui wõini ga kavele teegɔ. Na ma é duu ɣilekpugi ʋeeni kɛɛ ʋaa ma nui nɛpɛ yá maʋaa ziɣi ga gaama é mɛ lɛ za, kɛ̀ é zɛʋui nii zɔlɔ wo kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. 17 Gala ge dúi leveni zui zu. Ɛ́ lɛ teveni ga é faa vɛɛ zui va, kɛ̀ to mu é kɛɛni ga zui wulo faa zu dúi zaala zu. 18 Nui é maʋaa ziɣia ga gaama, faa lɛ yɛni ma. Nui ɛ́ lɛ maʋai ziɣini ga gaama, faa yɛga sa manui ma, ƃɔvɛlaale ɛ́ lɛ dɛ Gala duu ɣilekpugi na daa‐zeigi ʋaa ziɣini ga gaama. 19 Nii ɣa é ga faa‐yɛ‐mai. Na ɣa ga ŋada wodoai vaa zui zu. Kɛ̀ numaitiɛ te wõini ga kpidi to mu é leve ŋada wodoai va, ƃɔvɛlaale te ɣɛɛ ʋaitiɛ yowũvɛ. 20 Toku ge zei ga nui nɛpɛ é faa yowũ ɣɛɛzu, silivɛ ga ŋada wodoai. Ɛ́ lɛ vaa ŋada wodoai zu, kɛɛ ʋaa ma kɛ́ɛ‐zɔgitiɛ maa mɛ lɛ wodo. 21 Kɛ̀ nui é gaamai ɣɛɛzu towaa va ŋada wodoai zu, kɛɛ ʋaa ma te kɛ́ɛ ʋaitiɛ vɛtɛ ga gaa wodoa ga te ɣɛɛvɛ Gala saala zu.
Ziizɛ ƃɔga Bataize‐ɣɛɛ Jɔ̃
22 Tei sa nii wuloni ba, Ziizɛ ƃɔga ná kala dopoitiɛ te liini Yudiiya yui zu. Ná ɣa ta tiɛni te ɣɛni na tiɛ bataize ɣɛ. 23 Jɔ̃ ƃalaa ɣɛni bataize yɛɛzu ŋada ta ná laa ga Eena, ƃɔvɛlaale ziɛ lamaa ɣɛni na. Nii yɛɛni Seelɛ̃ lai wobavɛ. Numaa te vaani sa é bataize ɣɛ ga tiɛ. 24 Ƃɔvɛlaale tɛ lɛ ŋɛni dɛ Jɔ̃ vilini kpidi vɛlɛ wu. 25 Jɔ̃ na kala dopoitiɛ ƃɔga Dusi nu ta te yɛpɛni é vile maa‐ziɣi yekegi va. 26 Te vaani Jɔ̃ wɔ te ɣɛ ma, “Kala‐mɔi, nui wa tɔ wo ɣɛni Jɔdɛ̃ yiɛ wuluve yìɛ seele woo ʋe faa ma, tɔ sa bataize ɣɛɛzu. Nui ƃɔgɔpɛ ka sa liizu pɔ́.” 27 Jɔ̃ gaa woteni te ya é ɣɛ tea, “Nu nɛpɛ gɛ lɛ zooga ɔ́ ŋɛni ta nɛpɛ sɔlɔ wo kɛni nii yá wulo Gala ta é ʋe zéea. 28 Wa ƃɔɔ wa zoo wo seele woo ʋe fàa ma ga gè boni ga ‘Nà lei gɔ̀ ɣɛ ga Kolai.’ Kɛ̀ ‘Gala ge tèvega túo.’ 29 Nui nii ŋaza nui fáa ma ga é kulo, towa ŋaza nui ɣa ɣɛ ga pó. Kɛ̀ nii é nɔ ga ná siɛ‐pulu é loni koba towaa kuu‐zu‐nɛɛ wulo ŋaza‐wulo nui woi‐mɛni fai ƃalaa ma bɛ́. Na mave‐lei ma nà kuu‐zu‐nɛi ziilia kwɛ̃ɛ ma. 30 Kɛni Kolai ɣa ɣɛ ga nui to‐su wɔɔlɔi, nɔ̀wɔ gè ɣɛ ga nui to‐su vɛnɛi.”
Nui é ziɣia Gala ta é ʋa
31 Nui é ziɣia de wũ maazu vele tɔ ŋɛni pɛ maazu. Nui é ga zui‐ɣa nu, zui wo be. Towaa ƃɔɛ é vile zui maʋaa va. Nui é ziɣia Gala ta tɔ ŋɛni ƃɔgɔpe maazu. 32 Towaa nii mazeele woo ʋe é pɛtɛga ta nii é mɛniga. Kɛ̀ na pɛ ge ɣɛɛvɛ nu nɛpɛ gɛ lɛ yee zeizu ná seele woi wu. 33 Nui yá yee zei ná seele woi wu, nii ɣa manui ɣa dɛ ga zee‐wogi. Na ɣa ga é dɛ ga Gala ka ga gaama Ɣala. 34 Toku ge zei ga nui Gala ge tevega towaa Gala goi wo, ƃɔvɛlaale Gala gɛ lɛ baa ŋinɛgi maʋaa wɛ̃ɛ tevezu ɔ́ fe zéea. 35 De ɣeea Gala é dúi wõini. Na ɣa ɣɛɛ na é ŋɛni ƃɔgɔpɛ feea zéea. 36 Nui yá dúi maʋaa ziɣi ga gaama, towaa zeʋui nii zɔlɔ wo kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. Nui lɛ dúi woo mɛniga, zɛʋui nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba manui lɛ vilega ga ta. Kɛ̀ Gala na zii‐ɣaa‐wãlai ɣa ziiti ma.
Ziizɛ ƃɔga Sameelia ŋaza nui 1 Ziizɛ ɣɛni wulu vea lamaa zɔlɔ wosu é leve Jɔ̃ va yíɛ bataize ɣɛ ga tiɛ. 2 To mu Ziizɛ tɔ ɣagi lɛ ŋɛni bataize ɣɛɛni, kɛni nɔ ná kala dopoitiɛ. 3 Tei Ziizɛ kwɛ̃ɛni ga Favile‐siitiɛ te nii mɛniga, é ziɣini Yudiiya yui zu é li wulu Geealali yui zu. 4 Kɛni ɔ́ leve Sameelia yui zu. 5 Na ʋaa ma é vaani Sameelia lai ta zu daa ga Sekaa. Na ɣa ga zui Yeekɔ teveni dúi Zoosɛ wɔ kobavɛ. 6 Yeekɔ na ziɛ yeɣei ɣɛni na. Ziizɛ ƃɔlɔni sa ná siɛi zu. Na ma é zeini ziɛ yeɣei na woba. É ɣɛni ga folo gaa‐lɔ‐ga laa yɔɔzu. 7 Sameelia ŋaza nu ta vaani ziɛ ɣalama. Ziizɛ ɣɛ ma, “Kɔ̀ ga ziɛ.” 8 Ƃɔvɛlaale Ziizɛ na kala dopoitiɛ te liini taa zu mii ŋɛni geeazu. 9 Sameelia ŋaza nui ɣɛ sa Ziizɛ ma, “Tɔ ɣɛ le è ga Dusi nu è fèlia ziɛ ma, nà wɔ gè ga Sameelia nu?” Ƃɔvɛlaale Dusiitiɛ tɛ lɛ ƃega laa mi Sameelia veaitiɛ ta ŋɛni yãka zu. 10 Ziizɛ gaa woteni zéea é ɣɛ ma, “È ɣɛ è ɣɛni ga faa‐nɛi nii wɛ̃ɛga yá wulo Gala zeea, è nui nii wɛ̃ɛ wɔnɔ é ɣɛɛzu è ma, ‘Kɔ̀ ga ziɛ,’ ɔ̀ gaa zaɣa kɛ, tɔwɔ é zeʋu‐ʋee yiɛi ʋe è ya.” 11 Ŋaza nui ɣɛ ma, “Kèea, ŋɛni nɛpɛ gɛ lɛ è ya ga è saɣa la, ziɛ yeɣei wɔ suwuvɛ. Minɛ ɣa yà zɛʋu‐ʋee yiɛi na zɔlɔ wo na? 12 ?È levegɛ gé ɣeea Yeekɔ nii va é ziɛ yeɣei ʋeeni gé ya? Tɔ ƃɔɔ é su yiɛi ta ƃoaleni é vɛɛ deaitiɛ va ta ná to ŋɛniitiɛ.” 13 Ziizɛ ɣɛ ma, “Taitiɛ nɛpɛ te ziɛ yeɣei nii ƃoalezu, kpoale‐wõi ɣa te zo kɔnɔ. 14 Kɛ̀ nui nɛpɛgi yá ziɛi ƃoale gà teve pɔ́, kpoale‐wõi lɛ sa wɔlɔ‐wɔlɔ soga. Ziɛi gà teve manui wɔ towaa ɣɛ zéea ga ziɛ ɣai yíɛ lɛ kpɔ̃ɔ é yɛsu é zée la zɛʋui nii ya kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba.” 15 Ŋaza nui wɔ ge ɣɛ ma, “Kèea, ziɛi nii ʋe zèea ga kpoale‐wõi ge mɛ lɛ sa sò ɔ́ nɔ ɣɛ ga gè va ziɛ ɣalama.” 16 Ziizɛ ɣɛ ma, “Li è è wɔɔ nu lili wa tɔ wo va.” 17 Ŋaza nui gaa wote zéea é ɣɛ ma, “Zini gɛ lɛ bɛ̀.” Ziizɛ ɣɛ ma, “Nii è boga ga ‘Zini gɛ lɛ bɛ̀,’ è woi ɣa su ga gaama. 18 Ƃɔvɛlaale è zini seila ɣɛɛ loolu. Nii è zéea nii zu è zini taale. È na woni ga gaama.” 19 Ŋaza nui ɣɛ ma, “Kèea, gè gaa ɣaa ga yà ga Gala daa woo‐wo nu. 20 Gé ɣeeani te Gala felini gizii nii ma. Wai wo ga Dusiitiɛ wa bo ga Yɛlusulɛɛ ɣa maa nɛi nu Gala feli na.” 21 Ziizɛ ɣɛ ma, “Ŋàza nu, la gàazu. Siɛgi ɣa vaazu ziilizu ga wɛ lɛ de ɣeea Gala felia gizii nii ma ɔ́ nɔ ɣɛ ga wo feli Yɛlusulɛɛ. 22 Nii wo felizu wɛ lɛ kwɛ̃ni. Gá dɛi nii gé felizu gé kwɛ̃ni. Ƃɔvɛlaale balolai wulovɛ gé wɔ vɛ, gái gé ga Dusiitiɛ. 23 Kɛ̀ siɛgi ɣa vaazu — to mu fɔlɔ paavɛ sa ga ƃɔɔƃɔɔ su — ga Gala‐feli vea ƃɔɔƃɔɔga tiɛ de ɣeea Gala feli ta ɣi‐gaa‐ziɛi zu tiɛ kɛ gaamai zu. Ƃɔvɛlaale na ɣavele veaitiɛ ɣa de ɣeea Gala ge te ɣaa ziɛzu ga tiɛ feli. 24 Gala ka ga ki‐gaa‐ziɛ‐ʋee ɣaa‐ƃaa. Taitiɛ ta yɛ felizu, kɛni ta feli ta ɣi‐gaa‐ziɛi zu tiɛ kɛ gaamai zu.” 25 Ŋaza nui ɣɛni ma, “Gè kwɛ̃ni ga nui Gala zee ƃakogɛi ba ga masa tɔ vaazu. Na ɣa ga nui ta tili ga Kolai. Yá vaa na, towaa fai ɣaazɔ lɛ ga gíɛ.” 26 Ziizɛ ɣɛ ma, “Nài gè ƃɔɛzu è wɔ, nà vee de.” 27 Na ɣɛɛni nɔ kpẽi, ná kala dopoitiɛ tiɛ va. Ta ŋaza nui te yɛpɛ ʋai vilini te ma ga ki‐gaa‐ziɛ. Kɛ̀ ta nɛpɛ gɛ lɛ ɣɛni ma, “Zɛƃɛ ɣa è wõini?” ɔɔ “Zɛƃɛi é kɛɛ wa ŋaza nui wiɛ yɛpɛ?” 28 Na ʋaa ma ŋaza nui ná ziɛ liɣii yɛni na é lɛ taa zu é ɣɛ numaitiɛ ma, 29 “A va wo wɛlɛ zunui va é fai ƃɔgɔpɛ boga mà gè kɛɛ wɔlɔ.?Nii ɣa kilaa é ga Kolai?” 30 Te wuloni tai va te va Ziizɛ wɔ vɛ. 31 Tei nii ɣɛɛni, ná kala dopoitiɛ te maa nɛɛnɛni tiɛ ɣɛ ma, “Kala‐mɔi, laa mii na.” 32 Kɛ̀ é ɣɛni te ma, “Mii ŋɛni ka zèea ga gè mi nii wɛ lɛ faa wɛ̃ni ɔ́ vile ba.” 33 Na ma kala dopoitiɛ te ɣɛni ɣɛɛzu ɣii ma, “?Nu ta nɛpɛ ge vaa kilaa pɔ́ ga daa‐mii ŋɛni?” 34 Ziizɛ ɣɛ te ma, “Nà mii nɛnigi ɣa ga nui é tèvega gè zíi‐mai ɣɛ gè ná tii laa wulo. 35 Kɛ̀bɛ wa ɣɛ tea, ‘Yalo naagɔ ɣa dɛ é yɛga na wulu mɔlɔ‐leve ziɛgi yìɛ ziiti,’ kɛlɛɛ? Gè bo wiɛ, a wũ bu ziɣi lɛɛ wo wɛlɛ velei va mɔlɔi ƃoieya la sa kpalagi zu teve ʋaa ma. 36 Nui yá teve towaa wulo su nu ma yíɛ su ŋɛnii ɣaa lɛ ba zɛʋui nii zɔlɔ‐wo faa ma kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. Nui yá bili ta teve nui ta ƃɔ te kuu‐zu‐nɛɛ wulo. 37 Woi nii ta bo, vɛ ƃo pa ka pilegɛi na su. Na ɣa ga ‘Nui ta ɣa bili, ta ƃɔnɔ pɔ ge teve.’ 38 Gè wo levega ga wo vɛ leve wɛ lɛ mɔɔlɛni na. Zɔitiɛ taniga te mɔɔlɛni. Kɛ̀ wo wuloa ta lii zu nu ma.” 39 Sameelia vea lamaa te wuloni tai na zu te Ziizɛ maʋaa ziɣi ga gaama ŋaza nui na seele woi zu é feeni yíɛ ɣɛ tea, “Fai ɣaazɔ gè kɛɛ wɔlɔ é te woga mà.” 40 Na ʋaa ma tei Sameelia veaitiɛ te vaani Ziizɛ wɔ vɛ te boni ma ga ta tiɛni te yɛ na. È kɛɛni na ga folo felegɔ. 41 Nu lamaa te vɛɛni te va te Ziizɛ maʋaa ziɣi ga gaama Ziizɛ woi mazaƃu ma. 42 Te ɣenii ŋaza nui ma, “È woi lei sa gɔ́ ɣɛ siɣizu la ga gaama. Ƃɔvɛlaale gé mɛniga gá ƃɔɔ gé kwɛ̃ɛ ga ƃɔɔƃɔɔ su ga zui‐wulo‐faa‐zu nui ɣa.” Ziizɛ gɔmɛti nu ta duu valoni 43 Tei folo felegɔi leveni, Ziizɛ ziɣini Sameelia é li Geealali. 44 Ƃɔvɛlaale tɔ ƃɔɔ é mazeele woo ʋeeni ga wũfe‐ma lɛ Gala daa woo‐wo nu ma ná zui zu. 45 Na ʋaa ma tei é vaani Geealali, Geealali veaitiɛ te yee zeini bu, ƃɔvɛlaale te wɛlɛni fai ƃɔgɔpɛ ba é kɛɛni kuu‐ɣaa‐zuvɛ Yɛlusulɛɛ. Toku ge zei ga ta ƃalaa te liini kui ma. 46 Na ma é vaani kɔnɔ Keena lai zu Geealali yui zu vɛ é ziɛi woteni na ga dɔɔ. Gɔmɛti nu ta ɣɛni Kapɔɔnia duu zunui yìɛ zeeƃɛ. 47 Tei é mɛnini ga Ziizɛ ziɣia Yudiiya yui zu é va Geealali yui zu, é liini é pee ʋe bɛ́ ga é va é dui valo, ƃɔvɛlaale é ɣɛni sa saa yeɣe la. 48 Na ma Ziizɛ ɣɛni ma, “Kɛni wa wɛlɛ faaniga va te ɣɛ ga seelea ta faa maa wɔlɔ‐wɔlɔga. Na laale wɛ lɛ màʋaa ziɣia ga gaama.” 49 Gɔmɛti nui ɣɛ ma, “Kèea, va bɛ̀, dùi mɛ lɛ va zaazu.” 50 Ziizɛ ɣɛni ma, “Li, è lui ɣa valozu.” Nii Ziizɛ boni, zunui siɣini ga gaama é ná dii wo. 51 Tei é ɣɛni pelei ma yíɛ li, ta ná tii‐ɣɛɛ veaitiɛ te wũini, natiɛ te bo ma ga dui ɣa sa valozu. 52 Na ma é te ɣaa zaɣa kɛɛni siɛgi ʋaa ma é baloi‐woga lɔɔ zeini la. Te ɣɛ ma, “Kɔɔlɛ ʋilei ziɣini ba ŋina tei foloi kɔ galeni ga ta wolo.” 53 Lopoi keea kwɛ̃ɛni ga siɛgi na ɣa Ziizɛ ɣɛni la ma, “È lui ɣa valozu.” Tɔ ɣagi é Ziizɛ maʋaa ziɣini sa ga gaama ta pɔ́ pɛlɛ wu vea ɣaazɔ. 54 Nii ɣɛni ga fai fele kelei Ziizɛ kɛɛni ga é dɛ ga seele siɣiai ma Yudiiya yui zu é va Geealali.
Baloi Ziizɛ boni kpĩigi la
1 Tei sa nii wuloni ba, Dusiitiɛ ta wuu‐ɣaa ʋai ɣɛni Yɛlusulɛɛ. Ziizɛ liini na. 2 Yɛlusulɛɛ lai maziɣigi laa vele‐zuvɛ ta ɣɛni na ná laa ga baala kpo zeɣei la. Kpĩi ta ɣa kpo zeɣei na wobavɛ. Kpĩigi na ná daa‐zeigi ɣa ga Bɛzata Hiiƃulu woi zu. Kwɔta looluo litegɛi ɣɛ ma. 3 Nu lama‐lamaga te ɣɛni wuuni kwɔta looluoi natiɛ wu te ga seeƃɛ vea te ga tɔbɔ‐zu‐ba vea è ɣɛ velei gaazu‐wuu vea te la, mɛlɛ‐ŋɛlɛ bea, ta zee‐za‐ma vea ɔɔ kɔwɔ‐za‐ma vea. Te ɣɛni ná tiɛ kpĩigi lubusu maa kpowũ, 4 ƃɔvɛlaale Gala na keela woo‐wo nu ɣila ɔ́ vile kpĩigi wu siɛ ta zu é túbu. Nui nɛpɛ ɔ́ vile bú ga maa wũ, seeƃɛi nɛpɛ ɔ́ ɣɛ bá ɔ́ valo. 5 Zunu ɣila ge ɣeni na é kɛ zeeƃɛzu ga kwena zee saagɔ kai lɔsava. 6 Tei Ziizɛ pɛtɛni laani na é kwɛ̃ ga é lebini seeƃɛ zu é ɣɛni ma, “È wõini è valo?” 7 Seeƃɛ nui gaa woteni zéea é ɣɛ ma, “Kèea, kpĩigi ɣa lubu na, nu lɛ bɛ̀ ɔ́ sèi bu. Gà ɣɛ na liizu ga gè vile kpĩigi wu, nu ta ƃɔnɔ ka vile bu tùo.” 8 Ziizɛ ɣɛ ma, “Wu ziɣi è yà zaƃai ziɣi è ziɛ.” 9 Zunui valoni sa ga maa ʋilea é ná saƃai ziɣi é ziɛ. Foloi na ɣɛni ga doowo folo. 10 Na ʋaa ma zunui é baloi woni, Dusiitiɛ te ɣɛni ma, “Doowo folo ɣa. Ɛ́ lɛ tɔ su ga yà zaƃai ɣɛ è ya yìɛ lii la.” 11 Kɛ̀ é gaa woteni te ya é ɣɛ te ma, “Zunui é bàloa é ɣɛni mà, ‘Yà zaƃai ziɣi è ziɛ.’ ” 12 Te gaa zaɣa kɛɛni te ɣɛ ma, “Zunu ƃɛ ɣa é ɣɛ yìa, ‘Yà zaƃai ziɣi è ziɛ’?” 13 Tɔwɔ zunui te baloi woni da ɛ́ lɛ ŋɛni balo nui wɛ̃ni, ƃɔvɛlaale Ziizɛ zu wuloni te va kpɔgi ɣɛɛ ʋai ma na. 14 Ná ta kɛɛni Ziizɛ pɛtɛ Gala‐feli wɔta walai wu é ɣɛ ma, “Wɛlɛ! È valoa. Mɛ lɛ sa faa yowũ ta nɛpɛ kɛ kɔnɔ, kɛɛ ʋaa ma faa yowũi bɔɔlɔ kele ge mɛ lɛ va ɣɛɛzu ga yìɛ.” 15 Zunui liini sa é bo Dusiitiɛ ma ga Ziizɛ ɣa é baloa. 16 Nii mazaƃui ɣa Dusiitiɛ te Ziizɛ ƃɔɔlani la, ƃɔvɛlaale é nii ɣavelei ɣɛɛni ga doowo foloi. 17 Kɛ̀ Ziizɛ gaa woteni te ya é ɣɛ tea, “Kèea Gala ka dɛ tii ɣɛɛzu. Nà ƃalaa gà tii ɣɛɛzu.” 18 Nii ɣa é kɛɛni Dusiitiɛ tiɛ pele ɣaa ziɛ ga kpaanaga ga te Ziizɛ vaa. Toku ge zei ga ɛ́ lɛ nɔ yee wuloni doowo folo lɔgi ʋaa zu ɔ́ wɛ̃ɛ na va. Kɛ̀ é Gala tilini ga ɣeea yíɛ Gala kɛ ga wooli na mavelei ma.
Gala dui na gaa‐ƃai
19 Ziizɛ ɣɛni te ma, “Gè bo wiɛ ga gaama, nài gè ga Gala dui gɛ̀ lɛ zooga gɔ̀ faa ta nɛpɛ kɛ ƃɔɔ yee ma, kɛni nɔ nii gà wɛlɛ kèea Gala ba yíɛ kɛ. Ƃɔvɛlaale nii nɛpɛ kèea Gala ka kɛ, nài gè ga dúi gà daamɔdai ɣɛ. 20 Toku ge zei ga kèea Gala wõivɛ gàazu, nài gè ga dúi, yíɛ fai ƃɔgɔpɛ dɛ gàazu é kɛɛzu tɔ ƃɔɔ. Towaa tii ƃaazaga lɛ gàazu é leve niitiɛ va, kɛɛ ʋaa ma é vili wo ma ga ki‐gaa‐ziɛ. 21 È ɣɛ velei kèea ɣa saa vea wu ziɣi la saa ya é ŋetea ʋe te ya, vele nɔ na ƃalaa pɛ gà ŋetea ʋee la niitiɛ vɛ é ga zii‐ma ga gè fe te ya. 22 Kèea Gala gɛ lɛ nu nɛpɛ na faa‐wo gaa levea. Kɛ̀ é faa‐wo gaa‐leve ɣaa‐ƃai ʋeea zèea, nài gè ga dúi. 23 È nii ɣɛɛvɛ ga nui ƃɔgɔpɛ ge wũfe mà è ɣɛ velei nɔ ta wũfe da kèea ma. Nui lɛ wũfeni mà lɛ wũfega kèea nii ma é tèvega. 24 Gè bo wiɛ ga gaama, nui yá gòi mɛni é la ga nui é tèvega zɛʋui nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba towaa ɣɛ manui ya. Faa lɛ yɛga manui ma. Kɛ̀ manui levega ɣa na saa va é zɛʋui zɔlɔ wo. 25 Gè bo wiɛ ga gaama, siɛgi ɣa vaazu — tɔ mu fɔlɔ paavɛ sa — ga saa veaitiɛ te Gala dui woi mɛni. Taitiɛ ta mɛni zɛʋu ɣa ɣɛ te ya. 26 Toku ge zei ga è ɣɛ velei nɔ kèea Gala ge la ga zɛʋui maʋaa lo‐kala‐su, vele nɔ na é ʋaa la bu ga zeʋui maɣaa‐ƃaa ɣɛ zèea, nài gè ga dúi. 27 È gaa‐ƃaa ʋeea zèea ga gè faa‐wo gaa leve, ƃɔvɛlaale gà ga nu ƃuse luu. 28 Nii mɛ lɛ vili wiɛ ga ki‐gaa‐ziɛ, ƃɔvɛlaale siɛgi ɣa vaazu ga nui ƃɔgɔpɛgi é kaba zu te Gala dui woi mɛni. 29 Ta mɛni na, taitiɛ te faa vagɔ ɣɛɛ ta wu ziɣi ga te zɛʋui nii zɔlɔ wo kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. Taitiɛ te faa yowũ ɣɛɛ natiɛ ta wu ziɣi ga faa yɛ te ma.
Ziizɛ mazeele‐woo‐ʋee vea
30 Ziizɛ ɣɛni tea, “Gɛ̀ lɛ zooga gɔ̀ faa ta nɛpɛ kɛ ga kpɔɔ ɣaa‐ƃaa. Velei gà mɛni da, vele nɔ na gà gaa leve la. Tɔwɔ nà faa‐wo‐gaa‐leveai ɣa ga gaama, ƃɔvɛlaale gɛ̀ lɛ pele ɣaa ziɛzu ga gè yii‐mai yɛ. Kɛ̀ gà kɛɛzu ga gè nui nii yii‐mai ɣɛ é tèvega. 31 Ani gà seele woo ʋee na ƃɔɔ ʋaa ma, nà seele woi lɛ ɣɛɛ ga gaama. 32 Nu ta ƃɔnɔ ka na é seele woo ʋeezu màʋaa ma. Nà wɔ gè kwɛ̃ni ga seele woi yá fe bɛ̀ tɔ ga gaama. 33 Wo keela woo‐wo beaitiɛ leveni Bataize‐ɣɛɛ Jɔ̃ wɔ é gaamai mazeele woo ʋe. 34 Seele woi é ʋeezu bɛ̀ ɛ́ lɛ ga nu ƃuse ɣa é feezu. Kɛ̀ gà nii wosu ga wo wulo faa yowũ zu. 35 Jɔ̃ ɣɛni ga labo mazogi yìɛ ʋolo. Wa wɔ wo yii lai ga wo kuu‐zu‐nɛɛ wulo ga ta wolo maʋoloi ma. 36 Kɛ̀ seelei é zèea tevegɛ Jɔ̃ va. Toku ge zei ga tiitiɛ kèea Gala ge feea zèea ga gè te ɣɛ gè daa wulo te ga tii niitiɛ ƃɔɔƃɔɔgi gè te ɣɛɛzu, ta ɣa te seele woo ʋeezu bɛ̀ ga kèea Gala ka é tèvega. 37 Tɔwɔ kèea Gala nii é tèvega é seele woo ʋeea bɛ̀ tɔ ƃɔɔ. Wɛ lɛ dɛ wɔlɔ‐wɔlɔ gói mɛnini. Wɛ lɛ dɛ wɔlɔ‐wɔlɔ wɛlɛni kpɛtɛ velei va. 38 Gói lɛ wo ɣi su, ƃɔvɛlaale nài gè ga nui é tevega, wɛ lɛ dɛ màʋaa ziɣini ga gaama. 39 Wa Gala kɔlɔi zu ɣaa ziɛzu, ƃɔvɛlaale tɔ wo wuu zu ga ná ɣa wa zɛʋui nii zɔlɔ wo na kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. Tɔwɔ Gala kɔlɔi zu woitiɛ ɣa te seele woo ʋeezu fàa ma. 40 Na pɛ ge ɣɛɛvɛ, wɛ lɛ kɛɛni wɔ va pɔ̀ ga zɛʋu ɣɛ wo ya. 41 “Gɛ̀ lɛ yee zeizu saala‐malai wu yá wulo nu ƃuse ya. 42 Tɔwɔ gè kwɛ̃ni ga Gala na wõilai lɛ wo yii zu. 43 Pàavɛ ŋeteai zu kèea na daa‐zeigi zu, tɔwɔ wɛ lɛ yee zeizu bù. Ani nu ta ƃɔnɔ ka vaa na kpɔɔ laa‐zei su, wa yee zei bú. 44 Wa zoo ɣɛ le wo Gala maʋaa ziɣi ga gaama, wai wo saala laazu ɣiini ma wɛ lɛ wõini ga saala‐malai yá wulo Gala tɔ ɣilekpu kpẽi nɔ ya? 45 A mɛ lɛ ka ga gà wo zɔ gaa ziɛzu gè da kèea Gala bɛ. Mooze na kɔlɔi laa woi ɣa yá wo zɔ bo. Na ɣa ga Moozei nii wo ɣi togɛi zéea wɔlɔi va. 46 È ɣɛ wo laani ga Mooze, wɔ la gàazu. Ƃɔvɛlaale é faa wonɛni Gala kɔlɔi zu é vile bà. 47 Kɛ̀ ani wɛ lɛ laani ga fai é ponɛni, wa leve ɣɛ le wo la gàazu?”
Ziizɛ nu wulu dooluo wɔ̃nɔ kuloni
1 Ziizɛ liini ga zɔ laavɛ vele ziɛ walai ʋaa va é Geealali yui zu, na ɣa ga Taibilia yiɛ walai. 2 Kpɔ gwala vileni púlu, ƃɔvɛlaale te wɛlɛni faitiɛ va é te ɣɛɛni é dɛ ga seelea seeƃɛ‐valoai maazu. 3 Ziizɛ gizigi lɛɛni é zei ma ta ná kala dopoitiɛ. 4 Tɔwɔ teve‐maazu‐wuu‐ɣaa ʋai nii é ɣɛni ga Dusiitiɛ ta wuu‐ɣaa ʋai maa ƃuai ɣɛ sa. 5 Tei Ziizɛ wũ bu ziɣini é wɛlɛ ná va ga kpɔ ge ɣɛni vaazu pɔ́, é ɣɛni Fele ma, “Da leve ɣɛ le de kpoolo‐ʋɔɔ ɣeea kɛɛ ʋaa ma numai niitiɛ te laa mi?” 6 É nii woni ga é Fele zu wɔ̃ɔ, ƃɔvɛlaale nii ɔ́ kɛ tɔ ƃɔɔ é ɣɛni ga kwɛ̃ɛga. 7 Fele gaa woteni zéea é ɣɛ ma, “Powũ puugɔ ƃoolo‐ʋɔɔ ƃalaa lɛ kulo‐ɣɛɛ woga te vɛ ga nu ɣile‐giledai ta wolo zɔlɔ wo.” 8 Ná kala dopoi gila ge ɣɛni na daa ga Ɛĩdulu nii é ɣɛ ga Saimɔ Pite deɣei. É ɣɛni Ziizɛ ma, 9 “Zunu loma ta ɣa vɛ kpoolo‐ʋɔɔ looluo zéea kpɛtɛi ga pode, feza felegɔ zéea wɔnɔ. Kɛ̀ nii ɣa kɛ le nu lama‐lama kɛɛ ŋɛ ni ya?” 10 Ziizɛ ɣɛ tea, “A kɛ numaitiɛ te zei.” Tɔwɔ gui lamaa ɣɛni na. Na ma zinaitiɛ te zeini. Tɔ zoo te ziiti nu wulu dooluo zu. 11 Ziizɛ kpoolo‐ʋɔitiɛ ziɣi sa. Tei é mama feeni Gala bɛ, é gaa wɛɛni niitiɛ vɛ te ɣɛni zeini. Vele nɔ na é kɛɛni la ga fezagitiɛ. Zɔi liigoi wõi ɣɛni te ma é feeni te ya. 12 Tei sa te miini te vile, é ɣɛni ná kala dopoitiɛ ma, “A mavɛnɛitiɛ ɣaa lɛ ba, kɛɛ ʋaa ma ta nɛpɛ ge mɛ lɛ vili ƃɔɔvɛ.” 13 Na ma kpoolo‐ʋɔɔ looluoi na numaitiɛ te miini mavɛnɛitiɛ te ɣɛni na, ná kala dopoitiɛ te te ɣaa lɛɛni ba é kpɔlɔ puugɔ kai felegɔ laa ʋe. 14 Tei numaitiɛ te wɛlɛni fai nii va Ziizɛ kɛɛni ga é dɛ ga seele, te ɣɛni tea, “Ƃɔɔƃɔɔ su nii ɣa é ga Gala daa woo‐wo nui nii paa ʋai ma zui zu.” 15 Tei Ziizɛ na vɛtɛni ga ta sa vaazu sosu ga gaa‐ƃaa te kɛ ga masa, é wuloni te zaama é li kɔnɔ gizigi ma tɔ ɣilekpu.
Ziizɛ ziɛni ziɛi ɣa
16 Tei kpɔkɔ ziitini, Ziizɛ na kala dopoitiɛ te yiini ziɛ walai ma. 17 Te vilini kẽe su te vɛɛ sa ga ziɛ walai levega ga te li Kapɔɔnia. Kpidi vɛi sa é ɣɛ. Ziizɛ wɔ gɛ lɛ ŋɛni dɛ vaani te wɔ vɛ. 18 Ziɛ walai ɣaa lɔni, ƃɔvɛlaale fãga ɣee‐ɣaa‐ƃaa‐ƃaa ge ɣɛni vaazu. 19 Tei te kẽegi ziɛni ga maali saagɔ ɔɔ naagɔ ɣalama laa yɔɔzu, te wɛlɛni Ziizɛ va yíɛ ziɛ ziɛ walai ɣa yíɛ lɔtɔ kẽegi va. Te luoni. 20 Kɛ̀ é ɣɛni te ma, “Nà ve. A mɛ lɛ luo.” 21 Te wuu zu nɛɛni sa ga é vili kẽegi zu. Kẽegi ziitini kake ma ga maa ʋilea. Na ɣa ga vɛ te ɣɛni liizu na.
Numaitiɛ te Ziizɛ maa vele ɣaa ziɛni
22 Na wulu ʋoloi numaitiɛ te ɣɛni dɛ ga zɔ laavɛ vele ziɛ walai ʋaa va te wɛlɛ na va ga kẽe gilekpu kpẽi nɔ ɣa é ɣɛni na. Na ɣa ɣɛɛ na Ziizɛ lɛ ŋɛni vilini ná kala dopoitiɛ ma kẽegi zu. Natiɛ ta lee‐lee nɔ ɣa te liini ɣɛ. 23 Kɛ̀ tɔwɔ kẽega te ziɣini Taibilia lai zu vɛ te kpoolo‐ʋɔi miini na te va ná wobavɛ. Na ɣa ga nii te miini mama‐feeai ma ɣɛ de maliɣii vɛ Gala bɛ. 24 Na ʋaa ma tei numaitiɛ te wɛlɛni na va ga Ziizɛ lɛ ŋɛni na ɔ́ nɔ ɣɛ ga ná kala dopoitiɛ, ta ƃɔɔ te vilini kẽegitiɛ zu te li Kapɔɔnia tiɛ Ziizɛ ɣaa ziɛ.
Ʋululai mala‐mii ŋɛni
25 Tei te Ziizɛ vɛtɛni ga zɔ laavɛ vele ziɛ walai ʋaa va, te ɣɛni ma, “Kala‐mɔi, siɛ sɛƃɛ ɣa è vaa la vɛ?” 26 Ziizɛ te woi ɣaa woteni é ɣɛ te ma, “Gè bo wiɛ ga gaama, wa gàa ziɛzu. Kɛ̀ ɛ́ lɛ ga faaniga ɣa gè te ɣɛɛ gè dɛ ga seele nà maɣaa‐ziɛ ɣa wo bosu gàazu. Nii wo maɣaa‐ziɛi wosu gàazu tɔ ga kpoolo‐ʋɔi wo mia wo vile. 27 A mɛ lɛ mii ŋɛnigi nii mamɔɔlɛ wo yá ŋala‐ŋala. Kɛ̀ a mii ŋɛnigi nii mamɔɔlɛ wo yá zɛʋui nii laa ziiti wo ma nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. Na ɣa ga mii ŋɛnigi nài gè ga nu ƃuse lui gà fe wo ya. Ƃɔvɛlaale nà ɣa de ɣeea Gala ge yee‐wo zɛga bà ga gè kɛ.” 28 Te ɣɛ sa ma, “Kɛni gá zɛƃɛ ɣɛ ɔ́ ɣɛ ga Gala na tii‐ɣɛɛ?” 29 Ziizɛ gaa wote te ya é ɣɛ tea, “Nii ɣa é ga Gala na tii. Na ɣa ga wo la ga nui é tevega.” 30 Na ʋaa ma te ɣɛni ma, “Zɛƃɛ ɣa yà kɛ è dɛ ga seele kɛɛ ʋaa ma gé pɛtɛ gé la ga yìɛ? Tii zɛƃɛ ɣa è kɛɛzu? 31 De mama gwɔlɔni te Gala ta laa‐mii ŋɛni miini kpooʋei zu. È ɣɛ velei ponɛi la Gala kɔlɔi zu mawoi ga, ‘É kpoolo‐ʋɔɔ ʋeeni te ya nii é wuloni Gala ta ga te mi.’ ” 32 Ziizɛ ɣɛ te ma, “Gè bo wiɛ ga gaama, Mooze lei ɔ́ kpoolo‐ʋɔi na ʋe wo ya. É wuloni Gala ta. Kèea Gala ka é kpoolo‐ʋɔɔ ƃɔɔƃɔɔgi ʋeezu wo ya é wulozu pɔ́ vɛ. 33 Ƃɔvɛlaale Gala na kpoolo‐ʋɔi ɣa ga nii é wuloa Gala ta yíɛ zɛʋui ʋe zui zu.” 34 Te ɣɛ ma, “Gé maliɣii, yíɛ kpoolo‐ʋɔi nii ʋe gé ya wɔ.” 35 Ziizɛ ɣɛni te ma, “Nà ɣa gè ga ʋululai maƃoolo‐ʋɔi. Nui yá va pɔ̀ pulu lɛ soga. Nui yá la gàazu kpoale‐wõi lɛ wɔlɔ‐wɔlɔ soga. 36 Kɛ̀ gè boni wiɛ ga wo pɛ̀tɛga, kɛ̀ wɛ lɛ màʋaa ziɣini ga gaama. 37 Taitiɛ ɣaazɔ kèea Gala ge te ʋeezu zèea ta va pɔ̀. Tɔwɔ nui nɛpɛ yá va pɔ̀ gɛ̀ lɛ kpɛɛ. 38 Ƃɔvɛlaale kùlovɛ Gala ta gè vile. Ɛ́ lɛ ga gè yii‐mai ɣɛ, kɛ̀ nui é tèvega gè nà yii‐mai ɣɛ. 39 Nui é tèvega, nii ɣa é ga zi‐mai. Na ɣa ga niitiɛ é te ʋeea zèea ta nɛpɛ ge mɛ lɛ vili zèea. Kɛ̀ to mu gè te pɛ bu ziɣi saa ya ga ŋetea ɣaa‐ƃela foloi. 40 Ƃɔvɛlaale kèea Gala zii‐mai ɣa wɔnɔ ga nii. Na ɣa ga nui nɛpɛ yá wɛlɛ bà, nài gè ga dúi, é màʋaa ziɣi ga gaama, manui zɛʋui nii zɔlɔ wo kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. Gà manui wu ziɣi saa ya ga ŋetea ɣaa‐ƃela foloi.” 41 Dusiitiɛ te zili zaɣani é vile ba, ƃɔvɛlaale é ɣɛni tea, “Nà ɣa gà ga kpoolo‐ʋɔi é wuloa Gala ta é yii.” 42 Te ɣɛni tea, “?Nui nii lei ɔ́ ɣɛ ga Zoosɛ dui Ziizɛ, é ga nui gé dee wɛ̃ni gé keea wɛ̃ɛ? É levega sa ɣɛ le yíɛ ɣɛ tea, ‘Gè wuloa Gala ta gè va’?” 43 Ziizɛ gaa woteni te ya é ɣɛ tea, “A mɛ lɛ ɣɛ wũ‐su‐ƃɔɛ wosu ɣii ma. 44 Nu nɛpɛ gɛ lɛ zooga ɔ́ va pɔ̀ kɛni kèea Gala nii é tèvega yá va ga manui. Nà wɔ gà bu ziɣi saa ya ga ŋetea ɣaa‐ƃela foloi. 45 Ponɛvɛ Gala daa woo‐wo beaitiɛ ta wɔlɔi zu mawoi ga, ‘Gala ka te ƃɔgɔpɛ te ɣala bo.’ Nui nɛpɛgi é kèea Gala goi mɛniga é faa maa woli zéea manui ɣa va pɔ̀. 46 Ɛ́ lɛ ga nu ta nɛpɛ ge wɛlɛɛ kèea Gala ba é wulo nui nii wulu é wuloa pɔ́ vɛ é va. Towa é kèea Gala pɛtɛga. 47 Gè bo wiɛ ga gaama, nui yá màʋaa ziɣi ga gaama, zɛʋui nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba tɔ manui ya. 48 Nà ɣa gè ga ʋululai maƃoolo‐ʋɔi. 49 Wo mama gwɔlɔni te Gala ta laa‐mii ŋɛnii miini kpooʋei zu, ta wɔ te zaani. 50 Kpoolo‐ʋɔi ɣa é wulozu Gala ta ga nu mi é mɛ lɛ za. 51 Nà ɣa gè ga ʋululai maƃooloi nii é wuloni Gala ta. Ani nu nɛpɛ ka kpoolo‐ʋɔi nii mi na, towaa ɣɛ ŋetea wɔ‐wɔ‐wɔ. Tɔwɔ kpoolo‐ʋɔi nii gà fe zui zu ŋeteai ʋaa ma tɔ ga màlɔtɔi.” 52 Dusiitiɛ te sakpe tooni yɔɔzu tiɛ ɣɛ tea, “Zunui nii ɣa leve ɣɛ le é málɔtɔi ʋe gé ya ga gé mi?” 53 Na ʋaa ma Ziizɛ ɣɛni te ma, “Gè bo wiɛ ga gaama, kɛni wa nu ƃuse lui malɔtɔi mi wo maŋamai ƃoale, na laale zɛʋu lɛ ɣɛɛ wo ya. 54 Nui yá màlɔtɔi mi é màŋamai ƃoale zɛʋui nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba towaa ɣɛ manui ya. Gà manui wu ziɣi saa ya ga ŋetea ɣaa‐ƃela foloi. 55 Ƃɔvɛlaale màlɔtɔi ɣa ga mii ŋɛni kpɔɔƃɔɔ, màŋamai ga kpoale ŋɛni ƃɔɔƃɔɔ. 56 Nui yá màlɔtɔi mi é màŋamai ƃoale, gá tɔ gá ɣɛ su ɣilekpu gè ɣɛ manui yii zu. 57 È ɣɛ velei ʋululai maɣeeai é tèvega la, zɛʋu wɔ ge zèea sáala zu, vele nɔ na é la gàazu. Nui yá màlɔtɔi mi zɛʋu ɣa ɣɛ zéea sàala zu. 58 Kpoolo‐ʋɔi nii ɣa é wuloni Gala ta. Ɛ́ lɛ ga nii ɣavelei de mama gwɔlɔni te miini tɔwɔ te za. Nui yá kpoolo‐ʋɔi nii mi towaa yɛ ŋetea wɔlɔ‐wɔlɔ ta wɔlɔ‐wɔlɔ.” 59 Ziizɛ nii woni Gala‐feli wɔtai wu kɛ́i ma kala‐bo bosu Kapɔɔnia.
Zɛʋui kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba mawoitiɛ
60 Tei Ziizɛ na kala dopoitiɛ lamaa te nii mɛnini, te ɣɛni tea, “Kala‐bogi nii ƃaavɛ. Ƃɛ ɣa yá zoo é wui lo nii ma?” 61 Kɛ̀ tei Ziizɛ kwɛ̃ɛni ɣi su ga ná kala dopoitiɛ te zili zaɣani é vile fai na va, é ɣɛni te ma, “? Nii ɣa ga wo wãla‐ma ʋaa? 62 Aƃɛ mu ka sa ɔ́ ɣɛ ani kilaa wɔ wɛlɛ na nu ƃuse lui va yíɛ lɛ vɛ é ɣɛni na wɔlɔ? 63 Gala baa ŋinɛgi ɣa yá zɛʋu ʋe. Nu malɔtɔi malɔnɔ lɛ ba. Woitiɛ gè te woga wo ma ta ga ki‐gaa‐ziɛ ʋee ɣaa‐ƃaa te ga zɛʋu. 64 Kɛ̀ wo ʋikaa wɛ lɛ màʋaa ziɣini ga gaama.” Ziizɛ nii woni, ƃɔʋɛlaale niitiɛ tɛ lɛ maʋaa ziɣini ga gaama ta nui é ɣɛni vaazu wulozu ga kɔ́wɔ wulu wɔɔ é te wɛ̃ɛni tɔɔ‐zei‐zuvɛ. 65 É ɣɛni tea, “Nii ɣa é kɛɛ gè boga wiɛ ga nu nɛpɛ gɛ lɛ zooga ɔ́ va pɔ̀ kɛni kèea Gala ka ʋa bu ga manu va.” 66 Tei sa nii wuloni ba, Ziizɛ wulu veaitiɛ lamaa te vilini wulu tɛ lɛ sa kɛɛni kɔnɔ tɔ vile pulu. 67 Ziizɛ ɣɛni kala dopo puugɔ kai felegɔitiɛ ma, “?Wa ƃalaa pɛ wa li?” 68 Saimɔ Pite gaa woteni é ɣɛ ma, “Gé maliɣii, ƃɛ ɣa gá li pɔ́? Woitiɛ te è la ta ɣa ta zɛʋui nii ʋe kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. 69 Gá wɔ gé siɣia ga gaama gé kwɛ̃ɛ ga yà ɣa è ga nui kuloai su leelaa Gala faa ma.” 70 Ziizɛ te ɣaa zaɣa kɛɛni yíɛ ɣɛ tea, “?Gɛ̀ lɛ wo ziɣini wo nu puugɔ kai felegɔitiɛ? Kɛ̀ wo ɣila ka ga dɛvelei ta.” 71 É ʋaani Saimɔ Asikaalia dui Dudia ma, ƃɔvɛlaale Dudia ɣɛni ga kala dopo puugɔ kai felegɔitiɛ te ɣila é ga nui kulo ʋai ɣɛ ba ga Ziizɛ wɔwɔ wulu wɔɔ.
Ziizɛ ƃɔga deɣeitiɛ
1 Tei nii wuloni ba, Ziizɛ leve‐teveni Geealali yui zu. Ɛ́ lɛ ƃega leve Yudiiya yui zu, ƃɔvɛlaale Dusiitiɛ tɛ ɣeni pele ɣaa ziɛzu ga te paa. 2 Tɔwɔ Dusiitiɛ ta wuu‐ɣaa ʋai nii daa ga kwɔta wui maa ƃuai sa ɣɛ. 3 Na ʋaa ma Ziizɛ deɣeitiɛ te ɣɛni ma, “Wu ziɣi vɛ è li Yudiiya yui zu, kɛɛ ʋaa ma tiitiɛ è te ɣɛɛzu yà ɣala dopoitiɛ te ɣaazu lɔ su. 4 Ƃɔvɛlaale nui é pulu ga ná tiitiɛ te wulo kɛnɛ ma te kwɛ̃ɛ ɛ́ lɛ ɣɛɛ kɛɛzu doowu zu. Ani yà ɣɛ na tii niitiɛ ɣɛɛzu, ƃɔɔ lɛ ga zui.” 5 Deɣeitiɛ te nii woni, ƃɔvɛlaale ta ƃalaa tɛ lɛ ŋɛni laani ga máʋai. 6 Ziizɛ ɣɛni te ma, “Siɛgi lɛ dɛ ziilini bà. Kɛ̀ wa dɛi siɛgi ziilivɛ wo va wɔ. 7 Zui lɛ zooga ɔ́ zili ga wiɛ. Kɛ̀ silivɛ gàazu, ƃɔvɛlaale gè seele woo ʋeea ga su ʋaitiɛ te yowũvɛ. 8 A li kui ma wa letele. Gɛ̀ dɛ liizu kui ma, ƃɔvɛlaale siɛgi lɛ dɛ ziilini bà tɛ‐tɛ.” 9 Tei sa é boni ŋɛ na, é yɛni Geealali.
Ziizɛ ɣɛɛ ʋai kui ma
10 Kɛ̀ tei sa deɣeitiɛ te liini kui ma, tɔ ƃalaa pɛ é liini na. Ɛ́ lɛ liini ga wulo vele kɛnɛ ma, kɛ̀ é liini doowu zu. 11 Dusiitiɛ te ɣɛni gaa ziɛzu kui ma tiɛ ɣɛ tea, “É wɔ?” 12 Numaitiɛ te goo‐zu‐ƃɔɛ lamaa woni é vile ba, fikaa tiɛ ɣɛ tea, “Tɔ ga nu vagɔ.” Zɔitiɛ wɔ tiɛ ɣɛ tea, “Ƃa! Tɔ numaitiɛ ziɣizu pele va.” 13 Na pɛ ge ɣɛɛvɛ nu nɛpɛ gɛ lɛ laa wu ziɣini maʋaa‐woga ma Dusiitiɛ ta luo‐ba ma. 14 Tei te wuloni zaama‐zu kui‐ɣaa ʋaa va, Ziizɛ liini Gala‐feli wɔta walai wu é kala‐bo bo na. 15 Ná kala‐bogi vilini Dusiitiɛ ma ga ki‐gaa‐ziɛ tiɛ ɣɛ tea, “Zunui nii levega ɣɛ le é nii ƃɔgɔpɛ kwɛ̃ɛ, tɔwɔ kala‐bo gɛ lɛ dɛ woni la?” 16 Na ʋaa ma Ziizɛ gaa woteni te ya é ɣɛ tea, “Nà kala‐bogi lɛ ga nà dɔ. Kɛ̀ nui é tèvega ná dɔ ve. 17 Ani nu ta nɛpɛ zii‐ma ɣa ga yíɛ Gala zii‐mai ɣɛ, manui ɣa kwɛ̃ɛ ga ani nà kala‐bogi wulovɛ Gala zeea ɔɔ ani gà ƃɔɛzu ga ƃɔɔ ɣaa‐ƃaa. 18 Nui yá ƃɔɛ ga ƃɔɔ ɣaa‐ƃaa, towaa ɣɛ ƃɔɔ zaala‐mala ɣaa ziɛzu. Kɛ̀ nui yá ɣɛ saala‐mala ɣaa ziɛzu nui nii ʋaa ma é tevega, manui ɣa ga gaama nui nii pɛɛ lɛ ɣɛɛ ná tuoi zu. 19 Kɛ̀bɛ Mooze togi ʋeeni wo ya, kɛlɛi? Tɔwɔ wo ta nɛpɛ gɛ lɛ ziɛzu la. Zɛƃɛ ʋaa zu mu wo pele ɣaa ziɛzu ga wo pàa?” 20 Numaitiɛ te gaa wote zéea te ɣɛ ma, “Gɔʋɛ yowũ ɣa è wulu. Ƃɛ ɣa é pele ɣaa ziɛzu ga é è vaa?” 21 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ tea, “Gè faa ɣila kɛɛni é vili wo pɛ wo ma ga ki‐gaa‐ziɛ. 22 Mooze sei‐kpoto‐ma ʋai laani wo ya. Ɛ́ lɛ ga Mooze ɣa é wuloni zéea, kɛ̀ é wuloni de mama gwɔlɔni zeea. Tɔwɔ wa sei‐kpoto‐ma wo ga doowo folo. 23 ?Ani sei‐kpoto‐ma ɣa wo ga nu ga doowo foloi kɛɛ ʋaa ma Mooze na tɔgi mɛ lɛ ɣɛ ga fai nu ɣa yee wulo maʋaa zu, wo yii ɣaa wãlavɛ mà ga tei gè zunui valoa tɛ‐tɛ ga doowo foloi? 24 A mɛ lɛ faa ɣaa leve nu ya ga gáazuvɛ. Kɛ̀ a gaa leve ga gaama ʋaa ɣaa‐levea.”
?Towa é ga nui Gala zee ƃakogɛi ba ga masagi?
25 Na ma Yɛlusulɛɛ veaitiɛ ʋikaa te ɣɛni tea, “?Zunui nii lei tɔ ɣɛ ɣaa ƃaazu ga te paa? 26 Tɔ wɔ ka é ƃɔɛzu ƃɔɔ kɛnɛ ma tɛ lɛ faa ta nɛpɛ bosu ma!? Kwɛ̃ɛ ka kilaa bogɛi maazu‐ʋaa‐wo‐bo beaitiɛ vɛ ga ƃɔɔƃɔɔ su ga nii ɣa é ga Kolai? 27 Gá wɔ gé zunui nii ziɣi‐zu wɛ̃ni. Kɛ̀ Kolai ɣa vaa na, nu nɛpɛ gɛ lɛ siɣi‐zu wɛ̃ɛga.” 28 Na ma Ziizɛ ɣɛi ma kala‐bo bosu Gala‐feli wɔta walai wu, é boni ga woo maa zeezea é ɣɛ tea, “Wo kwɛ̃ni wo sìɣi‐zuvɛ wɛ̃ɛ ƃalaa pɛ. Kɛ̀ gɛ̀ lɛ ƃɔɔ vaa woni. Nui é tèvega tɔ ga gaamu nu. Wa wɔ wɛ lɛ kwɛ̃ni. 29 Gè kwɛ̃ni, ƃɔvɛlaale sìɣivɛ pɔ́ vɛ. Tɔ wɔ ka é tèvega.” 30 Na ma te pele ɣaa ziɛni ga te so. Kɛ̀ nu nɛpɛ gɛ lɛ yee ʋowũni ba, ƃɔvɛlaale siɛgi lɛ ŋɛni dɛ ziilini ba. 31 Kɛ̀ nu lamaa maʋaa ziɣini ga gaama tiɛ ɣɛ tea, “?Kolai ɣa vaa na, towaa faa lamaa ɣɛ é dɛ ga seele é leve nii va zunui nii kɛɛ?”
Te sɔdasia leʋeni ga te Ziizɛ zo
32 Favilesiitiɛ te nii ɣavele woo‐zu‐ƃɔɛ mɛnini kpɔgi yiɛ bo é vile Ziizɛ va. Laa‐ʋaale gwalaitiɛ ƃɔga Favilesiitiɛ te sɔdasia leveni ga te so. 33 Ziizɛ ɣɛ sa tea, “A da wani da lebi ma dɛ ga ta wolo. Na ɣa ɣɛɛ na nui é tèvega gà li pɔ́ vɛ. 34 Wa gàa ziɛ, tɔwɔ wɛ lɛ pɛ̀tɛga. Vɛ gà ɣɛ na wɛ lɛ zooga wɔ va na.” 35 Dusiitiɛ te ɣɛni sa ɣiini ma, “Minɛ ɣa zunui nii ɣɛ tɔ liizu na ga dɛ lɛ wɛlɛɛ ba? Tɔ pulu ga é li da numaitiɛ wɔ vɛ te yɛzɛgɛi Geliikiitiɛ zaama, na ɣa ɣɛɛ na é Geliikiitiɛ ɣala bo? 36 Kɛi é bosu tea, ‘Wa gàa ziɛ wɛ lɛ pɛ̀tɛga, vɛ gà ɣɛ na wɛ lɛ zooga wɔ va na,’ na zu‐wulo‐zu ɣa ga minɛ?”
Zɛʋu‐ʋee yiɛi
37 Kuu‐ɣaa ʋai maʋolo ɣaa‐ƃelagi ma, na ɣa ga nii é ɣɛni ga folo ɣaa wuai kui ʋaa ma, Ziizɛ loni é bo ga woo maa zeezea é ɣɛ tea, “Ani kpoale‐wõi ka nu nɛpɛ ma, é va pɔ̀ é ƃoale. 38 Nui é màʋaa ziɣia ga gaama, fai nii Gala kɔlɔi boga towaa ɣɛ ga manui. Na ɣa ga tei é ɣɛni tea, ‘Zɛʋu‐ʋee yiɛ walai ɣa wulo manui yii zu é yii.’ ” 39 Nii Ziizɛ boni é ʋaani Gala baa ŋinɛgi ma, nii numaitiɛ te máʋaa ziɣini ga gaama dáa ɔ́ ziiti te ma. Gala baa ŋinɛgi lɛ ŋɛni dɛ leveni te wɔ vɛ, ƃɔvɛlaale bɔɔlɔla lɛ ŋɛni dɛ ziitini Ziizɛ ma.
Numaitiɛ ɣaa‐wɛɛ ʋai woo ma
40 Tei numaitiɛ te woi niitiɛ mɛnini, taniga te ɣɛni tea, “Nii ɣa ga Gala daa woo‐wo nu ƃɔɔƃɔɔ.” 41 Zɔitiɛ te ɣɛ tea “Nii ɣa é ga nui Gala zee ƃakogɛi ba ga masagi, na ɣa ga Kolai.” Kɛ̀ taniga te ɣɛni tea, “?Kolai ɣa ga nui yá wulo Geealali yui zu? 42 Kɛ̀bɛ Gala kɔlɔi boni ga Kolai ɣa ɣɛ ga Deeve manu zuwu. Na ɣa ɣɛɛ na towaa wulo Bɛfelehɛ̃ɛ, na ɣa ga tai nii Deeve ɣɛni su.” 43 Na ʋaa ma numaitiɛ te ɣaa wɛɛni woo ma Ziizɛ ʋai zu. 44 Taniga te ɣɛni wõi ɣɛɛzu ga te so. Kɛ̀ nu nɛpɛ gɛ lɛ yee ʋowũni ba.
Dusi lo‐tuoitiɛ ta yee‐la‐ma lalai
45 Sɔdasiitiɛ te liini sa wulu laa‐ʋaale gwalaitiɛ wɔ vɛ ta Favilesiitiɛ. Natiɛ wɔ te ɣɛ te ma, “Aƃɛi é kɛ wɛ lɛ vaani la?” 46 Sɔdasiitiɛ te ɣɛ te ma, “Nu ta lɛ dɛ wɔlɔ ƃɔɛni ga zunui nii ɣavele!” 47 Favilesiitiɛ te gaa woteni te ya te ɣɛ tea, “?É wo ziɣia pele va wa ƃalaa pɛ? 48 ?Maazu‐ʋaa‐wo‐bo beaitiɛ‐oo ƃaa Favilesiitiɛ‐oo, wo wɛlɛɛ te ta nɛpɛ ba é máʋaa ziɣi ga gaama? 49 Kpɔgi niitiɛ ŋɛ ni tɛ lɛ Gala na tɔgi wɛ̃ni ta dɛi laŋa ka te va.” 50 Nɛkɛdiimɔ nii é liini wɔlɔ Ziizɛ wɔ, na ɣa ga nii é ɣɛni ga Favilesiitiɛ te ɣila, é ɣɛni te ma, 51 “?Da zoo de nu na faa‐wo gaa leve da lɔgi zu, ani dɛ lɛ ƃeni manu va ɔ́ woo ɣaa lɛ ga maa wũ pa dɔ wɛlɛ fai nii zu va é kɛɛ?” 52 Te gaa wote zéea te ɣɛ ma, “?Yà ƃalaa è wulovɛ Geealali ʋaa ve? Wɛlɛ Gala kɔlɔi zu va. Yà na ɣɛɛ na yà wɛlɛ na va ga Gala daa woo‐wo nu nɛpɛ gɛ lɛ wu ziɣia Geealali yui zu.”
Daza nui nii sogɛi wɛɛ̃‐ziɛ‐boga ɣa
53 Nui yile‐giledai liini wɔ pɛlɛ wu.
Ŋaza nui nii sogɛi wɛ̃ɛ‐ziɛ‐boga ɣa
1 Kɛ̀ Ziizɛ liini Aale ɣizii ma. 2 É vaani wɔnɔ wulu ga subu‐zubu Gala‐feli wɔta walai wu. Numaitiɛ te vaani pɔ́ é zei é te ɣala bo. 3 Tɔ‐dɛɛ ɣala‐mɔitiɛ ƃɔga Favilesiitiɛ te vaani ga ŋaza nu ta pɔ́ vɛ é ga ŋaza nui nii é ɣɛni wɛ̃ɛ‐ziɛ bosu pɔɔ nu ma te so na. Te ŋaza nui ƃɔɔ loni sa zaama‐zuvɛ. 4 Te ɣɛni Ziizɛ ma, “Kala‐mɔi, ŋaza nui nii zogɛ wɛ̃ɛ‐ziɛ‐boga ɣa. 5 Tɔwɔ Mooze daani de ya tɔgi zu ga gíɛ na ɣavele nui vaa ga sɔɔ ga kwɔti. Yà ɣɛɛzu le é vile ba?” 6 Te ɣɛni nii wosu ga te Ziizɛ luƃo te goo mɛni kɛɛ ʋaa ma te kɛɛ‐zɔ sɔlɔ wo te bo. Ziizɛ wɔ ge vɛɛni sa é zuwãvɛ wonɛ ga yee ƃeɣai. 7 Tei te ɣilini gaa‐zaya‐kɛɛ va, é ɣaa lɔni é lo é ɣɛ te ma, “Nui é wo zaama faa yowũ ʋaa lɛ máʋaa va, ƃe ba manui ɣɛ ga nu maa wũ é kwɔti vili ma.” 8 É maa vɛɛni sa wɔnɔ é zuwãvɛ wonɛ ga yee ƃeɣai. 9 Kɛ̀ tei te nii mɛnini, te liini ga gile‐gile. Nuwutiitiɛ ɣa te dii‐woga lɔɔ zeini. Ziizɛ tɔ ɣilekpu nɔ ɣa é ɣɛni na, ŋaza nui loni daa wu. 10 Ziizɛ wũ bu ziɣini é ɣɛ ŋaza nui ma, “Ŋàza nu, te wɔ? Nu ta lɛ faa vɛɛni è va?” 11 Ŋaza nui ɣɛ ma, “Nu ta lɛ na ɣɛɛni, màliɣii.” Ziizɛ ɣɛ ma, “Nà ƃalaa lei gà faa vɛɛ è va. Li. Mɛ lɛ sa faa yowũ ɣɛ kɔnɔ.”
Ziizɛ ɣa é ga zui maŋada wodoai
12 Ziizɛ ƃɔɛni kɔnɔ numaitiɛ wɔ yíɛ ɣɛ tea, “Nà ɣa gè ga zui maŋada wodoai. Nui yá vile pùlu ɛ́ lɛ zia kpidi zu. Kɛ̀ ŋeteai maŋada wodoai ɣa ɣɛ fáa ma.” 13 Favilesiitiɛ te ɣɛ sa ma, “Yà seele woo ʋeezu ƃɔɔ ʋaa ma. Yà zeele woi lɛ ga gaama.” 14 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ te ma, “Gɔ̀ ƃalaa seele woo ʋe ƃɔɔ ʋaa ma, nà seele woi ɣa ɣɛ ga gaama. Ƃɔvɛlaale vɛ gè ziɣia na ta vɛ gè liizu na gè ná wɛ̃ni. Kɛ̀ vɛ gè ziɣia na ɔɔ vɛ gè liizu na wɛ lɛ ná wɛ̃ni. 15 Wa faa ɣaa leve nu ƃuse ŋeteai mavele ma. Nà wɔ gɛ̀ lɛ faa ɣaa levea nu nɛpɛ zeea. 16 Kɛ̀ gɔ̀ ƃalaa faa ɣaa leve, nà faa‐ɣaa‐leveai ɣa ɣɛ gaama, ƃɔvɛlaale nà ɣila ge lei gà gaa leve. Kɛ̀ kèea Gala nii é tèvega gá tɔ ɣa ɣɛ le. 17 Ponɛvɛ wa lɔgi zu ga nu felegɔ zeele woo ɣa ga gaama. 18 Gà seele woo ʋeezu ƃɔɔ ʋaa ma, kèea nii wɔgi é tèvega yíɛ seele woo ʋe fàa ma ƃalaa pɛ.” 19 Na ʋaa ma te ɣɛni Ziizɛ ma, “È ɣeea ɣa minɛ?” Ziizɛ gaa wote é ɣɛ tea, “Wɛ lɛ kẁɛ̃ni ɔ́ nɔ ɣɛ ga wo kèea wɛ̃ɛ. È ɣɛ wo ɣɛni ga kẁɛ̃ɛga wɔ kèea wɛ̃ɛ ƃalaa pɛ.” 20 É woi niitiɛ woni naʋolo‐wuu‐zuvɛ kɛ́i ma kala‐bo bosu Gala‐feli wɔta walai wu. Kɛ̀ nu nɛpɛ gɛ lɛ soni, ƃɔvɛlaale siɛgi lɛ ŋɛni dɛ ziilini ba.
Vɛ gè liizu na wɛ lɛ zooga wɔ li na
21 Ziizɛ ɣɛni kɔnɔ te ma, “Gà ziɣizu vɛ gè li. Wa wɔ wa gàa ziɛ, kɛ̀ wa za wa ʋaa yowũi zu. Vɛ gè liizu na wɛ lɛ zooga wɔ va na.” 22 Dusiitiɛ te ɣɛ sa tea, “?Towaa ƃɔɔ vaa ʋaa ve, tei tɔwɔ é bosu yíɛ ɣɛ tea, ‘Vɛ gè liizu na wɛ lɛ zooga wɔ va na’?” 23 Ziizɛ ɣɛ te ma, “Wo ziɣivɛ ga ná wɔwɔ lɔɔ vele, nà wɔ sìɣiai ga ná maazu vele. Wa ŋeteai nii ʋaa ma, nà dɛi gɛ̀ lɛ ŋɛteai nii ʋaa ma. 24 Gè boni wiɛ ga wa za wa ʋaa yowũitiɛ zu. Toku ge zei ga nui mazii gè le, kɛni wo siɣi ga gaama ga gà le, na laale wa za wa ʋaa yowũitiɛ zu.” 25 Te ɣɛ ma, “Ƃɛ ɣa ga yìɛ?” Ziizɛ ɣɛ te ma, “Zɛƃɛi yá dàa loo ʋɔlɔ ƃalaa yɛpɛ ʋaa zu wo wɔ? 26 Faa lamaa ɣa dà ga gè bo é vile wo va, faa lamaa dà ga gè wa ʋaa‐wo gaa leve la. Kɛ̀ nui é tèvega tɔ ga gaama nu. Nà wɔ nii gè mɛniga da towa gè bosu zui ma.” 27 Tɛ lɛ gaa ɣaani ga é ƃɔɛni te wɔ é vile de ɣeea Gala ba. 28 Na ʋaa ma Ziizɛ ɣɛni te ma, “Nài gè ga nu ƃuse lui, wa bù ziɣi na wo tɛ̀, wa sa wa kwɛ̃ɛ ga gà ga nui mazii gè le. Wa kwɛ̃ɛ ga gɛ̀ lɛ faa ta nɛpɛ kɛɛ ga kpɔ̀ɔ ɣaa‐ƃaa. Kɛ̀ gà ƃɔɛ nɔ ga velei de ɣeea Gala ge kàla boga la. 29 Nui wɔgi é tèvega tɔ kòba. Ɛ́ lɛ dɛ pùlu leveni bà, toku ge zei ga nii yá zíi la towa gè kɛɛzu wɔ.” 30 Tei Ziizɛ ƃɔɛni ŋɛ na te wɔ, nu lamaa maʋaa ziɣini ga gaama.
Wɔɔlɔitiɛ ƃɔga duoitiɛ
31 Dusii niitiɛ te Ziizɛ ʋaa ziɣini ga gaama, é ɣɛni te ma, “Ani wa ɣili na gòi va, a kɛ tii wa ga nà kala dopoa ga ƃɔɔƃɔɔ su. 32 Wa gaamai wɛ̃ɛ, gaamai wɔ ka wo wulo duolai zu.” 33 Te gaa wote zéea te ɣɛ ma, “Gá ga Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ nu zuwua. Gɛ́ lɛ dɛ wɔlɔ‐wɔlɔ lɔɔni nu ta ya duola zu. Tɔ ɣɛ le mu è ɣɛ tea, ‘Wa wulo duolai zu’?” 34 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ tea, “Gè bo wiɛ ga gaama, nui nɛpɛ yá faa yowũ ɣɛ towaa ɣɛ faa yowũ ya duola zu. 35 Duo lɛ yɛga pɛlɛi wu wɔ. Kɛ̀ duu‐ɣaagi ɣa yɛ pɛlɛi wu wɔ. 36 Na ʋaa ma Gala dui ɣa wo wulo na duolai zu, wa ɣɛ ga wɔɔlɔ ga ƃɔɔƃɔɔ su. 37 Gè kwɛni ga wa ga Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ manu zuwua. Na pɛ ge ɣɛɛvɛ wa pele ɣaa ziɛzu ga wo pàa, toku ge zei ga dàa woi lɛ lɔɔ‐zu nɛpɛ sɔlɔ woni wo yii zu. 38 Gà ƃɔɛzu é vile nii va gè pɛtɛga kèea Gala zeea. Nii wɔgi wo mɛniga wo ɣeea la wiɛ na ɣɛ.” 39 Te gaa woteni zéea te ɣɛ ma, “Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ ɣa é ga gé ɣeea.” Ziizɛ yɛ te ma, “È ɣɛ wo ɣɛni ga Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ dea, wɔ nii ɣɛ Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ kɛɛni. 40 Kɛ̀ wa pele ɣaa ziɛzu ga wo pàa, nài gè ga nui é gaamai woga wiɛ. Tɔwɔ é ga fai nii gè mɛniga Gala da. Nà lei Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ ɔ́ kɛ. 41 Nii wo ɣeea kɛɛni towa wo kɛɛzu.” Na ma te ɣɛ ma, “Gɛ́ lɛ ga wɛ̃ɛ lea. Gé ɣeea ɣa ɣile. Nà wɔ ka nɔ ga Gala.” 42 Ziizɛ ɣɛ te ma, “È ɣɛ Gala ka é ga wo ɣeea, wɔ wõi gàazu. Ƃɔvɛlaale sìɣivɛ Gala pɔ vɛ gè va. Gɛ̀ lɛ vaani ƃɔɔ yee ma. Towa é tèveni. 43 Tɔ ɣɛ le mu nii gè bosu wɛ lɛ gaa ɣaazu? Su‐wulo‐zu nɔ ga wɛ lɛ zia ná wu ga wo gòi mɛni. 44 Wo ɣeea dɛvele nɔ ɣa wo ga dea. Na ɣa ɣɛɛ na wo yii‐mai ɣa ga wiɛ wo ɣeea ƃɔɔ yii‐mai ɣɛ. É ziɣi ƃɔɔ tɔɔ‐zei ʋolo ma tɔ nɔ ga nu‐vaa nu. Ná faa nɛpɛ gɛ lɛ gaamai maʋaa zu. Ƃɔvɛlaale gaama nɛpɛ gɛ lɛ ná ŋeteai zu. Towaa ɣɛ na zɛɛ ʋai wosu, towaa ɣɛ ƃɔɛzu ga velei nɔ ná ŋeteai la. Ƃɔvɛlaale tɔ ga zɛɛ ʋaa nu é ga zɛɛ‐ʋaa ʋaitiɛ te maɣeea. 45 Kɛ̀ tei tɔwɔ gè gaamai wosu, wɛ lɛ siɣizu ga gaama. 46 Ƃɛ ɣa é wo zu yá zoo é dɛ gaazu ga gè faa yowũ ɣɛɛ? Ani mu gà gaamai wo na wiɛ, tɔ ɣɛ le wɛ lɛ gòi ziɣia ga gaama? 47 Nui é ga Gala na dɔ towaa wui lo Gala goi ma. Kɛ̀ zaƃui wɛ lɛ wui losu la gói ma tɔ ga wɛ lɛ ga ná dɔ.”
Ziizɛ ƃɔga Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ
48 Dusiitiɛ te goi ɣaa woteni te ɣɛ tea,“?Gé woi lɛ ga gaama ga yà ga Sameelia nu, gɔʋɛ yowũ wɔ ge è wulu?” 49 Ziizɛ gaa wote te ya é ɣɛ tea, “Gɔʋɛ yowũ lɛ pùlu. Gà wũfe kèea ma, wa wɔ wɛ lɛ wũfesu mà. 50 Kɛ̀ gɛ̀ lɛ saala‐mala ɣaa ziɛzu kpɔɔ ʋaa ma. Nu ta ɣa na yá gaa ziɛ bɛ̀. Towaa yá faa‐wo gaa leve. 51 Gè bo wiɛ ga gaama, ani nu nɛpɛ ka ziɛ na ga gòi, saa lɛ wɔlɔ‐wɔlɔ pɛtɛga.” 52 Dusiitiɛ te ɣɛ ma, “Gé kwɛ̃ɛga sa ga gɔʋɛ yowũ ɣa è wulu. ?Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ vɛɛ Gala daa woo‐wo beaitiɛ va natiɛ ɣa te zaa è ɣɛ tea, ‘Ani nu nɛpɛ ka ziɛ na ga gòi, saa lɛ wɔlɔ‐wɔlɔ pɛtɛga’? 53 ?È ʋizɛ wogɛ gé ɣeeai Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ nii va é zaa? Gala daa woo‐wo beaitiɛ ƃalaa te zaavɛ!? Yà ƃɔɔ ziɣizu ga ƃɛɛ?” 54 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ tea, “Ani gà saala laa na ƃɔɔ ma, nà saala‐malai ɣa ɣɛ ga ƃɔɔvɛ ʋaa. Kèea ɣa é saala laazu mà, nii wo boga wo ɣɛ tea, ‘Tɔ ga gá Ɣala.’ 55 Wa wɔ wɛ lɛ kẃɛ̃ni. Gè kẃɛ̃ni. È ɣɛ gè boni ga gɛ̀ lɛ kẃɛ̃ni, gɔ̀ ɣɛ ga zɛɛ ʋaa nu ga wo ɣavele. Kɛ̀ gè kẃɛ̃ni. Gà ziɛ ga gói. 56 Wo ɣeeai Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ kuu‐zu‐nɛɛ wuloni ga tɔ vaazu wɛlɛzu nà yɛminigi zu va. Tɔwɔ é wɛlɛni su va, kúu zu nɛɛ.” 57 Dusiitiɛ te ɣɛ sa ma, “Ɛ̀ lɛ dɛ ƃalaa ga kwena zee looluo. È wɛlɛni ɣɛ le Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ va?” 58 Ziizɛ ɣɛ te ma, “Gè bo wiɛ ga gaama, tɔ teɣa ɣɛ Eeƃɔlɔhɛ̃ɛ ɣaazu gè ɣɛni ŋetea.” 59 Na ʋaa ma te kwɔtia yɛvɛni ga te sɔɔ la, kɛ̀ é loowuni é wulo Gala‐feli wɔta walai va.
Ziizɛ zunui valoni te kaani gaazu wuai
1 Tei Ziizɛ ɣɛni levesu, é wɛlɛni zunu ta va nii te kaani gaazu wuai. 2 Ná kala dopoitiɛ te gaa zaɣa kɛɛni te ɣɛ ma, “Kala‐mɔi, ƃɛ ɣa é faa yowũ ɣɛɛni, zunui nii ƃaa kaa veaitiɛ ve, na ɣa te kaa la gaazu wuai?” 3 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ tea, “Ɛ́ lɛ ga zunui nii ɣa é faa yowũ ɣɛɛ ɔ́ nɔ ɣɛ ga kaa veaitiɛ. Kɛ̀ nii ɣɛɛvɛ ga Gala na tii lɛ ga numaa zunui nii maʋai maazu. 4 Nui é tèvega kɛni a da ná tii ɣɛ tei folo gee ma. Kpidi ɣa vaazu vɛɛzu ga nu nɛpɛ gɛ lɛ sa tii ɣɛɛ. 5 Ani nɔ gà zui zu, nà ɣa gè ga zui maŋada wodoai.” 6 Tei é nii woni, é laa yiɛ wuuni zuwãvɛ é pɔlɔ ɣaa mɔɔ la é siɛ gaazu‐wuu nui ɣaazu 7 é ɣɛ ma, “Li è wuo kpĩigi zu daa ga Selõa.” Daa‐zeigi na zu‐wulo‐zu ɣa ga “Tevegɛ.” Na ʋaa ma é liini é wuo é va wulu yíɛ sa wɛlɛ. 8 Síi yɔ̃wɔitiɛ vɛɛ zɔitiɛ va te pɛtɛni wɔlɔ kɛ́i ma ga feli‐wo nu te ɣɛni tea, “?Zunui lɛ ga nii ɔ́ zei yíɛ felii wo?” 9 Taniga te ɣɛni tea, “Tɔ ve.” Zɔitiɛ wɔ te ɣɛ tea, “ƃa. Kulovɛ la.” Nui te baloi woni la é ɣɛni tea, “Nà ɣa gè ga manui.” 10 Te ɣɛ ma, “È ɣaazuvɛ leveni ɣɛ le mu é ziɣi ma?” 11 É gaa wote é ɣɛ tea, “Zunui daa ga Ziizɛ é pɔlɔ ɣaa mɔɔni é siɛ gàazu é ɣɛ mà, ‘Li Selõa è wuo.’ Dìi vele ɣa na ɣɛ gè wuo, gàazuvɛ wɔ ge ziɣi sa ma.” 12 Te ɣɛ ma, “É wɔ?” É ɣɛ tea, “Gɛ́ lɛ kalama wɛ̃ni.”
Favilesiitiɛ te faa woni é vile zunui valo ʋai va
13 Nui gaazu wuai ɣɛ wɔlɔ te vaani la Favilesiitiɛ wɔ vɛ. 14 Tɔwɔ doowo folo ɣa Ziizɛ pɔlɔi ɣaa mɔɔni la é gaazuvɛ ziɣi ma. 15 Favilesiitiɛ te gaa zaɣa kɛɛni kɔnɔ ga velei gaazuvɛ leveni la é ziɣi ma. É ɣɛ te ma, “É pɔlɔ ɣaa‐mɔi ziɛni gàazu gè wuo gìɛ sa wɛlɛ.” 16 Favilesii ʋikaa te ɣɛni tea, “Zunui nii lɛ ziɣini Gala pɔ vɛ. Ɛ́ lɛ doowo folo lɔgi maazu vɛtɛsu.” Kɛ̀ zɔitiɛ te ɣɛni tea, “Nui é ga faa yowũ‐ɣɛɛ nu towaa leve ɣɛ le é fai nii mazii ɣɛ é dɛ ga seele?” Te ɣaa wɛɛ su sa woo ma. 17 Na ʋaa ma te boga kɔnɔ zunui ma gaazu wuai ɣɛ wɔlɔ te ɣɛ ma, “?Tei tɔwɔ é è ɣaazuvɛ ziɣia ma, è ɣɛ le é vile ba?” É ɣɛ tea, “Tɔ ga Gala daa woo‐wo nu.” 18 Dusiitiɛ tɛ lɛ siɣini ga gaama ga gaazu wuai ɣɛ na ɣa ɣɛɛ na gaazuvɛ ziɣi ma é yɛsu sa te kaa veaitiɛ lili. 19 Te te ɣaa zaɣa kɛɛni te ɣɛ te ma, “Wo luu ɣaa? Nii wo bosu ga te kaani gaazu wuai? É levega ɣɛ le sa é wɛlɛzu?” 20 Kaa veaitiɛ te gaa woteni te ɣɛ tea, “Gé kwɛ̃ni ga gé luu ɣa. Gé kwɛ̃ni kɔnɔ ga te kaani gaazu wuai. 21 Kɛ̀ velei é levega la sa é wɛlɛzu, gɛ́ lɛ kwɛ̃ni. Nui kɔnɔ ƃalaa é gaazuvɛ ziɣia ma, gɛ lɛ manui wɛ̃ni. A gaa zaɣa. Kulovɛ sa bu bɛ́. Towaa ƃɔɛ ƃɔɔ ʋaa ma.” 22 Kaa veaitiɛ te nii woni, ƃɔvɛlaale te ɣɛni luozu Dusiitiɛ va. Toku ge zei ga Dusiitiɛ te zeini sa ma te bo ga ani nu nɛpɛ ka laa wu ziɣi na Ziizɛ maʋaa ma é bo ga towa é ga Kolai, ta kulo Gala‐feli wɔtai maʋaa va. 23 Na ʋaa ma kaa veaitiɛ te ɣɛni tea, “Kulovɛ sa bu bɛ́. A gaa zaɣa.” 24 Na ʋaa ma zunui gaazu wuai ɣɛ wɔlɔ te tilini kɔnɔ te ɣɛ ma, “Gala daa maa lɛ baloi nii ʋaa ma. Gé kwɛ̃ni ga zunui nii ná dɛi tɔ ga faa yowũ‐ɣɛɛ nu.” 25 É gaa woteni é ɣɛ tea, “Gɛ̀ lɛ kwɛ̃ni ga ani tɔ ga faa yowũ‐ɣɛɛ nu ƃaa ɛ́ lɛ ga faa yowũ‐ɣɛɛ nu. Faa ɣilagi nii nɔ gè kwɛ̃ni. Na ɣa ga velei ƃalaa gàazu wuai ɣɛ la, gà sa wɛlɛzu.” 26 Te ɣɛ ma, “Zɛƃɛ ɣa é kɛɛni ga yìɛ? É leveni ɣɛ le é è ɣaazuvɛ ziɣi ma?” 27 É gaa wote te ya é ɣɛ tea, “Gè boga sa wiɛ. Kɛ̀ wɛ lɛ ŋɛni wui toni ma. Aƃɛi é kɛɛ wo wõini wo mɛni kɔnɔ? Wo wõini wo ɣɛ ga ná kala dopoi ta wa ƃalaa?” 28 Te lowani gaazu tiɛ ɣɛ tea, “Yà ga ná kala dopo. Kɛ̀ gá dɛi gá ga Mooze na kala dopoa. 29 Gé kwɛ̃ni ga Gala ge ƃɔɛni Mooze wɔ. Kɛ̀ zunui nii na dɛi, vɛ é ziɣia na gɛ́ lɛ ná wɛ̃ni.” 30 Zunui gaazu wuai ɣɛ wɔlɔ é gaa woteni é ɣɛ tea, “Ki‐daa‐vili faa ɣa ga nii! Vɛ zunui nii ziɣia na wɛ lɛ ná wɛ̃ni. Na pɛ ge ɣɛɛvɛ é gàazuvɛ ziɣia ma. 31 De kwɛ̃ni ga Gala gɛ lɛ wui loga faa yowũ‐ɣɛɛ nu woo ma. Kɛ̀ ani nu nɛpɛ ka ɣɛ na ga Gala‐feli nu yíɛ zii‐mai ɣɛ, Gala ka wui lo manui woo ma. 32 É ziɣi ƃɔɔ ŋetea lɔɔ‐zei ʋolo ma nu lɛ dɛ wɔlɔ‐wɔlɔ mawoo ta mɛnini ga nu nɛpɛ ge nui nii ɣaazu ziɣini ma te kaani gaazu wuai. 33 È ɣɛ zunui nii lɛ ŋɛni ziɣini Gala pɔ vɛ, ɛ́ lɛ ƃega zoo ɔ́ faa ta nɛpɛ kɛ.” 34 Te gaa wote zéea te ɣɛ ma, “?Yài te è ɣaa faa yowũi nii zu kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba, yà ɣaa ƃaazu ga è gé ɣala bo?” Tei sa na ɣɛɛni, te kuloni Gala‐feli wɔtai maʋaa va.
Nu ɣaazu‐wuu ʋai ga Gala fai wɔɔ la vele
35 Ziizɛ mɛnini ga te kuloni sa Gala‐feli wɔtai maʋaa va. É gaa ziɛni é pɛtɛ é ɣɛ ma, “?È nu ƃuse lui ʋaa ziɣia ga gaama?” 36 Zunui gaa woteni é ɣɛ ma, “Ƃɛ ve, màliɣii, kɛɛ ʋaa ma gè maʋaa ziɣi ga gaama?” 37 Ziizɛ ɣɛ ma, “È wɛlɛɛ bá. Towaa é ƃɔɛzu è wɔ.” 38 Nà ɣɛ ma, “Màliɣii, gè siɣia ga gaama.” É vɛɛ sa kɔwɔ wu. 39 Ziizɛ ɣɛ tea, “Gè vaani zui zu faa‐wo gaa‐leve ʋaa ma, kɛɛ ʋaa ma niitiɛ tɛ lɛ wɛlɛzu te wɛlɛ, niitiɛ wɔgi te wɛlɛzu natiɛ ɣaazu wuu.” 40 Favilesiitiɛ te ɣɛni koba te taniga te nii mɛnini te ɣɛ ma, “?Gé ɣaazu wuuvɛ ƃalaa pɛ?” 41 Ziizɛ ɣɛ te ma, “È ɣɛ wo ɣaazu wuai ɣɛ, faa lɛ ƃɛga ɣɛ wo va. Kɛ̀ wo boga wo ɣɛ tea, ‘Gá wɛlɛzu.’ Na ʋaa ma wa ʋaa yowũi é wo va, towaa yɛ wo va.”
Sakpegi é vile baala kpakigi va
1 Ziizɛ ɣɛni tea, “Gè bo wiɛ ga gaama, nui nii lɛ lɔɔ ga baala kpakigi laavɛ vele, to mu yíɛ lɔ ga pele ta ƃalaa, nà nui ɣa ɣɛ ga wũmɔ nu é ga nui yá ɣizi numaa ma ga é te weli kulo te ya. 2 Kɛ̀ nui yá lɔ ga daavɛ vele towa é ga baalagitiɛ maazu‐vɛtɛ nui. 3 Towa kpaki‐maa‐ƃɛɛ nui ɣa daa lao tuo. Baalagitiɛ ta baala‐maazu‐vɛtɛ nui woi mɛni. Towaa kpɔɔ vaalagitiɛ lili ga ta laa‐zeigi é lo te luo é wulo ga tiɛ. 4 Baala‐maazu‐vɛtɛ nui ɣa ƃɔɔ ɣeleitiɛ ƃɔgɔpɛ kulo na, towaa lo te luo te vile pulu, ƃɔvɛlaale te goi wɛ̃ni. 5 Tɛ lɛ vilega wɛ̃ɛ wulu. Ta vela ba, ƃɔvɛlaale tɛ lɛ wɛ̃ɛya woo wɛ̃ni.” 6 Ziizɛ sakpegi nii zɔɔni te ma. Kɛ̀ nii é ɣɛni bosu tɛ lɛ gaa ɣaani.
Baala‐maazu‐vɛtɛ nu vagɔi Ziizɛ
7 Na ʋaa ma Ziizɛ ɣɛni kɔnɔ te ma, “Nà ɣa gè ga baala kpakigi laavɛ. 8 Nuitiɛ ɣaazɔ te vaani tùo ta ga wũmɔ vea te ga nui yá ɣizi nu ma é kweli kulo zéea. Kɛ̀ baalagitiɛ tɛ lɛ wui loni te woo ma. 9 Nà ɣa gè ga kpakigi laavɛ. Ani nu nɛpɛ ka leve na ga pɔ̀ vele, towaa wulo faa zu. Na ɣa ɣɛɛ na towaa ɣɛ lɔɔzu kpakigi zu yíɛ wulo yíɛ daa‐mii ŋɛni zɔlɔ wo. 10 Wũmɔ nui na dɛi towaa va nɔ ga é wũmɔ wo yíɛ te vaa yíɛ te zu ŋala‐ŋala. Gè vaa ga numaitiɛ te ŋetea ɣɛ. Gà ŋetea nɛɛ te ma ga tamaa. 11 Nà ɣa gè ga baala‐maazu‐vɛtɛ nu vagɔi. Baala‐maazu‐vɛtɛ nu vagɔi ɣa yɛʋui yɛ baalagitiɛ ʋaa zu. 12 Nui é baalagitiɛ maazu vɛtɛsu fɔɔnɛ ʋaa ma, ɛ́ lɛ ga baala — maazu‐vɛtɛ nu ƃɔɔƃɔɔ tɔwɔ pó gɛ lɛ ga baalagitiɛ, yá wɛlɛ na koei va yíɛ va towaa baalagitiɛ yɛ na é vela. Koei wolo sa ta ma é te zu yɛzɛ. 13 Towaa vela ƃɔvɛlaale tɔ ga ʋɔɔnɛ‐ʋɛɛ lii‐ɣɛɛ nu, ɛ́ lɛ ƃalani baalagitiɛ ʋaa ma ga bɛnɛ. 14 Nà ɣa gè ga baala‐maazu‐vɛtɛ nu vagɔi. Gè nà dɛitiɛ wɛ̃ni, nà wɔ kẁɛ̃ɛgɛi te vɛ 15 è ɣɛ velei nɔ kèea Gala ge kẁɛ̃ni la nà wɔ kẃɛ̃ɛgɛi bɛ̀. Gà yɛʋui yɛ baalagitiɛ ʋaa zu. 16 Baala kpaalaga ta zèea. Tɛ lɛ baala kpakigi nii zu. Kɛni gà va ga tiɛ ƃalaa pɛ. Ta wui lo gòi ma. Na ʋaa ma baala kpulugi ɣa sa a ɣɛ ɣile, te maazu‐vɛtɛ nui ɣile. 17 Nii mazaƃui ɣa kèea Gala ge wõiya la gàazu. Na ɣa ga gà ƃe ɣɛʋui va. Tɔwɔ gà sɔlɔ wo wɔnɔ wulu. 18 Nu nɛpɛ gɛ lɛ kuloa zèea. Kɛ̀ gà ƃe ba ga ƃɔɔ yee. Gaa‐ƃaa ɣa zèea ga gè ƃe ba, gaa‐ƃaa zèea kɔnɔ ga gè sɔlɔ wo wulu. Kèea ɣa é nii leʋea é da zèea.” 19 Dusiitiɛ te ɣaa wɛɛni kɔnɔ woo ma woi niitiɛ mazaƃu ma. 20 Te lamaa te ɣɛni tea, “Gɔʋɛ yowũ ɣa pulu. Wũgi zu lɛ laani. Zɛƃɛ wui‐to ka wo bosu goo ma?” 21 Zɔitiɛ wɔ te ɣɛni tea, “Daa wɔlɔi niitiɛ tɛ lɛ ga gɔʋɛ yowũ pulu nu na daa wɔlɔ. ?Gɔʋɛ yowũ ɣa zoo é gaazu‐wuu nu ɣaazu ziɣi ma?”
Dusiitiɛ te ɣɛlɛni Ziizɛ ʋa
22 É ɣɛni ga Gala‐feli wɔta walai laa‐wona‐bo fai Gala ma nà mawui‐ɣaa ʋai Yɛlusulɛɛ. É ɣɛni ga kɔɔlɛ‐vaa ziɛ su. 23 Ziizɛ ɣɛni ziɛ‐ziɛsu vɛ ná laa ɣɛni ga Salama‐veelii‐ɣa Gala‐feli wɔta walai ʋaa va. 24 Na ʋaa ma Dusiitiɛ te ɣaa lɛɛni ba ma te ɣɛ ma, “Minɛ yɔɔzu ɣa na ɣa ziili ga è gé wulo kilimaa taaniigi zu? Ani yà ɣa è ga nui Gala zee ƃakogɛi ba ga masagi, bo gé ma ga gaa wodoa.” 25 Ziizɛ gaa woteni te ya é ɣɛ tea, “Gè boni wo ma, tɔwɔ wɛ lɛ siɣini ga gaama. Tiitiɛ gè te ɣɛɛzu kèea Gala na daa‐zeigi zu, ta ɣa ta seele woo ʋe fàa ma. 26 Wɛ lɛ siɣini ga gaama, ƃɔvɛlaale wɛ lɛ ga nà baalagitiɛ te ta. 27 Nà baalagitiɛ ta gòi mɛni. Gè te wɛ̃ni. Ta vile pùlu. 28 Zɛʋui nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba gà fe te ya. Te zu lɛ wɔlɔ‐wɔlɔ ƃɔnɔ woga. Nu nɛpɛ gɛ lɛ te ŋasaga zèea. 29 Kèea Gala nii é te ʋeea zèea to‐su levegɛ nu pɛ ba. Nu nɛpɛ gɛ lɛ zooga ɔ́ te ŋasa zèea. 30 Gá kèea Gala gá ga ŋɛni ɣila.” 31 Dusiitiɛ te kwɔtia yɛvɛni kɔnɔ ga te sɔɔ la. 32 Ziizɛ boni te ma é ɣɛ tea, “Gè tii vagɔ lamaa lɛɛ ga wiɛ te ga tiitiɛ te wuloai kèea ya. Tii niitiɛ te mazɛƃɛ kele ka wo ɣɛ wo sɔ̀ɔ maʋaa ma?” 33 Dusiitiɛ te goi ɣaa woteni te ɣɛ ma, “Gɛ́ lɛ è zɔɔ tii vagɔ nɛpɛ faa ma. Kɛ̀ Gala daa‐ŋala‐ŋala fai ve yìɛ. Ƃɔvɛlaale yà ga nu ƃuse, kɛ̀ è ƃɔɔ ƃɛtɛɛ ga Gala.” 34 Ziizɛ ɣɛ te ma, “?Nii lɛ wonɛni wa lɔgi zu vɛ Gala ge ɣɛni faa wosu na yíɛ ɣɛ tea, ‘Wa ga galaga’? 35 Gala kɔlɔi laa woi lɛ ziɣia ma.?Niitiɛ Gala daa woi ziitini te ma, tei tɔwɔ Gala ge natiɛ lilini ga galaga, 36 wa ƃɔɛ pɔ̀ nài gè ga nui kèea Gala ge kuloa su leelaa ga ná dɔ é tève zui zu wiɛ ɣɛ mà, ‘Yà Gala daa ŋala — ŋalasu’ kɛ̀ɛ ʋai ma tea, ‘Gà ga Gala duu’? 37 Ani gɛ̀ lɛ kèea na tiitiɛ ɣɛɛzu, a mɛ lɛ màʋaa ziɣi ga gaama. 38 Kɛ̀ ani gà te ɣɛɛzu, velei ƃalaa wɛ lɛ màʋaa ziɣini la ga gaama, a tiitiɛ maʋaa ziɣi ga gaama, kɛɛ ʋaa ma wo kwɛ̃ɛ wo gaa ɣa ga fai nii wa pɛ̀tɛ su tɔ nɔ ɣa wa kèea vɛtɛ su.” 39 Te ɣaa ƃaani kɔnɔ ga te so. Kɛ̀ é wuloni te yee wu sɔlɔlɔ. 40 Ziizɛ Jɔdɛ̃ yiɛi leveni kɔnɔ é li é ɣɛ vɛ Jɔ̃ bataize ɣɛɛni na ga maa wũ. 41 Nu lamaa vaani pɔ́ te ɣɛ tea, “Jɔ̃ lɛ faa nɛpɛ kɛɛni ɔ́ dɛ ga seele. Kɛ̀ nii nɛpɛ é boni é vile zunui nii va é ɣɛni ga gaama.” 42 Nu lamaa Ziizɛ maʋaa ziɣini sa ga gaama na.
Laazɔi na saa ʋai
1 Zunu ta ɣɛni zeeƃɛzu daa ga Laazɔi. Pɔ́ taa zu ɣɛni ga Bɛtani. Bɛtani ɣɛni ga Meele ƃɔga diɛ ŋaza nui Maata te wɔ taa zu. 2 É ɣɛni ga Meele nii é gulo ƃadi wũ‐nɛɛ‐nɛɛ siɛni ɣɛ de maliɣii Ziizɛ ma é kɔwɔitiɛ maa ƃale ga ná wũ deɣai. Laazɔi nii é ɣɛni seeƃɛi wosu é ɣɛni ga Meele na seela. 3 Na ʋaa ma Laazɔi na seelaitiɛ te keela leveni Ziizɛ wɔ vɛ te ɣɛ ma, “Gé maliɣii, nui è wõini la tɔ zeeƃɛzu.” 4 Kɛ̀ tei Ziizɛ mɛnini, é ɣɛni ná kala dopoitiɛ ma, “Seeƃɛi nii lɛ ga saa zeeƃɛ. Tɔ Gala na saala‐malai‐lɛɛ ʋaa ma kɛɛ ʋaa ma saala la Gala dui ma seeƃɛ nui nii maʋai maazu.” 5 Tɔwɔ Ziizɛ wõini ɣɛ ga Maata ta Maata deɣe ŋaza nui é vɛɛ Laazɔi va. 6 Tei Ziizɛ mɛnini ga Laazɔi ɣɛni zeeƃɛzu, vɛ é ɣɛni na keela woi ziiti ma é kɛɛni na dɛ ga folo felegɔ. 7 Tei nii wuloni ba, é ɣɛni ná kala dopoitiɛ ma, “A dii Yudiiya yui zu kɔnɔ.” 8 Kala dopoitiɛ te ɣɛ ma, “Kala‐mɔi, Dusiitiɛ te ɣɛga nɔ ɣaa ƃaazu ga te è zɔɔ ga kwɔti.?Yà liizu na kɔnɔ?” 9 Ziizɛ gaa woteni te ya é ɣɛ tea, “Ɣalava puugɔ kai felegɔ ɣa é gela‐boga zu, kɛlɛɛ? Ani nu ɣa ziɛ na ga gela‐boga, ɛ́ lɛ ɣaliga. Towaa ɣɛ ŋeteai‐nii‐zu ŋada wodoai vɛtɛsu. 10 Kɛ̀ ani nu nɛpɛ ka ziɛ na ga kpidi, towaa ɣali. Ƃɔvɛlaale ŋada wodoai maʋaa lɛ ɣɛɛ zii zu.” 11 Vele ɣa na é ƃɔɛni la. Na ɣa ɣɛɛ na é ɣɛni te ma, “Da ziɛ‐pului Laazɔi loa ga ŋii. Kɛ̀ gà liizu gè gaazu lao.” 12 Ná kala dopoitiɛ te ɣɛ ma, “Ani ŋii ɣa é loa la, towaa valo.” 13 Ziizɛ ƃɔɛni é vile Laazɔi na saa ʋai va. Kɛ̀ te kaani ga é ɣɛni ʋaazu ŋii ƃɔɔƃɔɔ ma. 14 Ziizɛ zɛba sa é bo te ma ga gaa wodoa é ɣɛ tea, “Laazɔi zaa. 15 Wo mazaƃui ma kùu zu nɛɛvɛ ga gɛ̀ lɛ ŋɛni na, kɛɛ ʋaa ma wo màʋaa ziɣi ga gaama. Kɛ̀ a dii kala‐mavɛ.” 16 Taamɔ nii tɔ tili ga Yoogi é ɣɛni baa ɣala dopoitiɛ ma, “A dii na da ƃalaa kɛɛ ʋaa ma a de za da tiɛni.”
Ziizɛ ɣa é ga bu‐ziɣi‐saa‐yai é ga zɛʋui
17 Tei Ziizɛ vaani, é ná vɛtɛni ga Laazɔi kɛɛ sa kwɔti ɣabai zu ga folo naagɔ. 18 Bɛtani ɣɛni Yɛlusulɛɛ woba. Ná ɣɛni ga maali felegɔ ziɛ‐wo‐su. 19 Dusi lamaa vaani ɣɛ Maata ƃɔga Meele te wɔ vɛ ga te te ɣaa nɛkpɛ te liɛ zunui ʋaa ma. 20 Tei Maata mɛnini ga Ziizɛ ɣɛni vaazu, é liini daa wũisu. Meele ɣɛni zeini pɛlɛi wu. 21 Maata ɣɛni Ziizɛ ma, “Màliɣii, è ɣɛ è ɣɛni vɛ, nà seelai lɛ ƃɛga za. 22 Tɔwɔ tei ƃalaa é su, gè kwɛ̃ni ga nii zu ƃalaa nii nɛpɛ yà Gala gaa zaɣa kɛ ma towaa kɛ yìɛ.” 23 Ziizɛ ɣɛ ma, “Yà zeelai ɣa wu ziɣi saa ya.” 24 Maata ɣɛ ma, “Gè kwɛ̃ni ga towaa wu ziɣi ga bu‐ziɣi‐wo foloi saa ya ŋetea ɣaa‐ƃela foloi.” 25 Ziizɛ ɣɛ ma, “Nà ɣa gè ga bu‐ziɣi‐saa‐yai gè ga zɛʋui. Nui yá màʋaa ziɣi ga gaama, é zaavɛ ƃalaa, zɛʋu ɣa ɣɛ zéea. 26 Nui nɛpɛ zɛʋu zéea é màʋaa ziɣia ga gaama ɛ́ lɛ wɔlɔ‐wɔlɔ zaa. ?Nii ziɣivɛ yìɛ ga gaama?” 27 Maata ɣɛ ma, “Ooi, màliɣii. Gè siɣia ga gaama ga yà ɣa è ga nui Gala ge yee ƃakoga ba ga masagi è ga Gala dui, nii é vaazu zui zu.”
Ziizɛ ɣaazu‐maa‐yiɛ looni ma
28 Tei Maata nii woni, é liini é deɣe ŋaza nui Meele lili é bo ma te felegɔ ŋada laa yíɛ ɣɛ ma, “Kala‐mɔi ɣa vɛ. Tɔ è lilisu.” 29 Tei Meele nii mɛnini, é wu ziɣini pu é li Ziizɛ wɔ vɛ. 30 Ziizɛ lɛ ŋɛni dɛ vaani tai zu. É ɣɛni dɛ nɔ̀ vɛ ta Maata te wuini na. 31 Dusii taniga te ɣɛni pɛlɛi wu ta Meeleni tiɛ nà ɣaa nɛkpɛ. Tei te wɛlɛni ba é wu ziɣi pu é wulo, te vileni pulu tiɛ ka ga é ɣɛni liizu kabai la ga é kpee loo na. 32 Tei Meele vaani vɛ Ziizɛ ɣɛni na é wɛlɛ ba, é looni kɔ́wɔ wu yíɛ ɣɛ ma, “Màliɣii, è ɣɛ è ɣɛni vɛ nà seelai lɛ ƃega za.” 33 Tei Ziizɛ wɛlɛni ba yíɛ kpee loo ta Dusiitiɛ te vaani, maa‐wõi wala looni ma zíi dowa. 34 É ɣɛ sa tea, “Minɛ ɣa wo daani na?” Te ɣɛ ma, “Gé maliɣii, va è ná vɛtɛ.” 35 Ziizɛ ɣaazu‐maa‐yiɛ looni ma. 36 Na ʋaa ma Dusiitiɛ te ɣɛni tea, “A wɛlɛ velei va wõi la má!” 37 Kɛ̀ fikaa te ɣɛni tea, “?Nui nii é gaazu‐wuu nui ɣaazu ziɣini ma ɛ́ lɛ ƃega zoo ɔ́ ɣɛ ga zaƃu ga zunui nii mɛ lɛ za?”
Te Laazɔi yɛʋui looni su wɔnɔ
38 Ziizɛ vaani sa kaba laavɛ, maa‐wõi wala loai ma kɔnɔ. Kabai ɣɛni ga zeɣei teveai ɣɛ kwɔti va, kwɔti vɛɛni da. 39 Ziizɛ ɣɛni tea, “A kwɔtii ziɣi da.” Maata nii é ɣɛni ga zunui nii sai ɣɛ ná seelai é ɣɛni Ziizɛ ma, “Ná wũ ka yowũ sa siɛgi nii zu, ƃɔvɛlaale sai ma é ɣɛɛ sa ga folo naagɔ.” 40 Ziizɛ ɣɛ ma, “?Gɛ̀ lɛ boni yìɛ ga ani yà siɣi na ga gaama, yà wɛlɛ Gala na bɔɔlɔlai va?” 41 Na ʋaa ma te kwɔtii ziɣini sa da. Ziizɛ wɔ ge ɣaazu lɛɛni gee zu é ɣɛ tea, “Kèea Gala, gè è mamaga ga tei è gòi mɛniga. 42 Gè kwɛ̃ni ga yà gòi mɛni wɔ. Kɛ̀ gè nii woga numai niitiɛ te loni vɛ te mazaƃu ma, kɛɛ ʋaa ma te siɣi ga gaama ga yà ɣa è tèvega.” 43 Tei é nii woni, é lobani yíɛ ɣɛ tea, “Laazɔi, wulo!” 44 Zunui sai ɣɛ é wuloni sa. Zee zu ɣiliai ɣɛ ta kɔwɔ ga seɣe‐vea sakpa. Gaazu ɣiliai ga seɣe. Ziizɛ ɣɛ te ma, “A fũi wo ƃe ba é li.”
Ziizɛ maa‐ʋuɛ‐loo ʋai
45 Na ʋaa ma Dusiitiɛ te yɛni ɣɛ Meele va te va te wɛlɛni nii va Ziizɛ kɛɛni, te lamaa te maʋaa ziɣi ga gaama. 46 Kɛ̀ fikaa te liini Favilesiitiɛ wɔ vɛ, nii Ziizɛ kɛɛni te bo te ma. 47 Na ʋaa ma laa‐ʋaale gwalaitiɛ ƃɔga’ Favilesiitiɛ te faa‐wo‐bo bea ɣaa lɛɛni ba te ɣɛ tea, “Zɛƃɛ ɣa a da kɛ? Ƃɔvɛlaale zunui nii ɣa faa lamaa ɣɛɛzu yíɛ dɛ ga seelea. 48 Ani da ƃe na ba yíɛ nà ɣavelei ɣɛ, nui ƃɔgɔpɛ ta maʋaa ziɣi ga gaama. Na ɣa ɣɛɛ na Loomɛitiɛ ta va te da Ɣala‐feli wɔta walai nii zu ŋala‐ŋala é vɛɛ de mazuwui va. 49 Kɛ̀ te ɣila ge ɣɛni na daa ga Keeafa nii é ɣɛni ga laa‐ʋaale gwalaitiɛ te mawũgi kwenagi na zu. É ɣɛni te ma, “Wɛ lɛ faa wɛ̃ni ga bɛnɛ wolo ƃalaa. 50 Wɛ lɛ gaa ɣaazu ga tɔ ga wa wulo‐su‐nu‐ma ʋaa ga nu ɣila ge za numaitiɛ ʋaa ma. Na ɣɛ ga nu zuwui nii ƃɔgɔpɛ su mɛ lɛ ƃɔnɔ wo.” 51 Keeafa lɛ nii ziɣini yii ma ɔ́ bo, kɛ̀ kɛ́ɛ ʋai ma ɣɛ ga laa‐ʋaale gwalaitiɛ te mawũgi kwenagi na zu, é leveni da kpe é bo ga Ziizɛ ɣa za nu zuwui ʋaa ma. 52 Ɛ́ lɛ nɔ ga nu zuwui na tɔ ɣilekpu, kɛ̀ nii ɣa ɣɛ ga Gala deaitiɛ te yɛzɛgɛi é te ɣaa lɛ ba te ɣɛ su ɣilekpu. 53 Na ma é ziɣi na maʋoloi ma, te wũ pileni ma ga velei tɔ Ziizɛ vaa la. 54 Tei sa na ɣɛɛni, Ziizɛ lɛ ŋɛni sa ziɛ‐ziɛsu kɛnɛ ma Dusiitiɛ zaama. Kɛ̀ é ziɣini na é li ná ligi zu yui ta zu vɛ ná ɣɛni kpooʋei wobavɛ. É liini tai nii zu daa ga Iifelãi. Ná ɣa te yɛni na ta ná kala dopoitiɛ. 55 Dusiitiɛ ta leve‐maazu wui ɣɛni sa lɔtɔsu. Numaa lamaa te wuloni taa wokoitiɛ zu te li Yɛlusulɛɛ teve‐maazu wui ɔ́ vɛɛ ziitizu, kɛɛ ʋaa ma te ƃɔɔ maa‐wuo yekegi ɣɛ Gala gaazu. 56 Te ɣɛni Ziizɛ ɣaa ziɛzu. Tei te ɣɛni loni Gala‐feli wɔta walai wu te ɣɛni ɣɛɛzu ɣii ma, “Tɔ ɣɛ le wo wuu zu? Ɛ́ lɛ vaazu kui ma?” 57 Tɔwɔ laa‐ʋaale gwalaitiɛ ƃɔga Favilesiitiɛ te boni ɣɛ ga ani nu nɛpɛ ge Ziizɛ ɣalama wɛ̃ni é kɛ te kwɛ̃ɛ kɛɛ ʋaa ma te so.
Te gulo ƃadi wũ‐nɛɛ‐nɛɛ puuni Ziizɛ wɔwɔ ma Bɛtani
1 Tei sa é ɣɛni na ga folo lɔzita teve‐maazu wui ɔ́ vɛɛ ziilizu, Ziizɛ liini Bɛtani vɛ Laazɔi ɣɛni na, nui é bu ziɣini saa ya. 2 Ná ɣa te Ziizɛ ʋata woni na. Maata ɣa é ɣɛni daa‐mii ŋɛnii mayeke kɛɛzu, kɛ̀ Laazɔi ɣɛni ga nui niitiɛ te ɣila ta Ziizɛni te ɣɛni daa‐miigi wosu. 3 Meele gulo ƃadi ziɣini gulu yiɛ wũ‐nɛɛ‐nɛɛ ge su sɔ̃wɔ ƃai. Ɔ́ pãi daa ʋe. É siɛni Ziizɛ wɔwɔitiɛ ma é te maa ƃale ga ná wũ deɣai. Gulo ƃadii wũgi é pɛlɛi laa ʋeni. 4 Dudia Asikaalia nii é ɣɛni ga Ziizɛ na kala dopoitiɛ te ɣila é ga nui nii é ɣɛni vaazu wulozu ga Ziizɛ wɔwɔ wulu wɔɔ, é ɣɛni tea, 5 “Aƃɛ ʋaa zu tɛ lɛ gulo ƃadii nii zɔ̃wɔ wuloni dala wũ felegɔ ma tɔ sɔ̃wɔi ʋe maa‐wõi vea ʋaa ma?” 6 Nii wo saƃui lɛ ga kpala ɣa bogɛi ɣɛ maa‐wõi vea ʋaa ma, kɛ̀ kɛ́ɛ ɣa bogɛi ɣɛ ga wũmɔ nu. Na ɣa ɣɛɛ na naʋolo ŋala‐ŋalagi ɣɛni zéea, tɔwɔ nii tɔ pu su ɔ́ kɛ yíɛ siɣi su. 7 Ziizɛ ɣɛ tea, “Ƃe Meele va. Ƃe ba é daa‐zu ƃɛtɛ dòowu foloi ʋaa ma. 8 Wa maa‐wõi vea wa ma wɔ, kɛ̀ nà dɛi a da wani dɛ lɛ vaazu ɣɛɛzu ma wɔ.”
Laazɔi maa‐ʋuɛ‐loo ʋai
9 Tei Dusi ƃɔ gwalai mɛnini ga Ziizɛ ɣɛni na, te vaani. Ziizɛ ʋaa ɣilekpu gɛ lɛ ŋɛni nɔ le, kɛ̀ te vaani ga te wɛlɛ ƃaalaa pɛ Laazɔi va, nui Ziizɛ bu ziɣini saa ya. 10 Na ʋaa ma laa‐ʋaale gwalaitiɛ te deʋeni ga te Laazɔi vaa ƃalaa pɛ, 11 ƃɔvɛlaale maʋai kɛɛni Dusi lamaa yíɛ ziɣi te wulu yíɛ Ziizɛ maʋaa ziɣi ga gaama.
Ziizɛ lɛɛ ʋai Yɛlusulɛɛ
12 Na wulu ʋoloi kpɔ gwalai nii é vaani kui ma é mɛnini ga Ziizɛ ɣɛni vaazu Yɛlusulɛɛ. 13 Na ʋaa ma te dɔɔ laɣaga ziɣini te lii la ga te tuola wũi tiɛ loba tiɛ ɣɛ tea, “Hosana! Tuuyiɛ ɣa ɣɛ nui nii ma é vaazu de maliɣii Gala na daa‐zeigi zu, nii é ga Yezɔi masagi!” 14 Ziizɛ wɛlɛ soo ʋaale kpokpa ba é zei kɔ ma, è ɣɛ velei ponɛi la Gala kɔlɔi zu mawoi ga 15 “A mɛ lɛ luo, Zaayã veaitiɛ! A wɛlɛ, wa masagi ɣa vaazu! Tɔ zeini soo ʋaale kpokpa kɔ ma!” 16 Ziizɛ na kala dopoitiɛ tɛ lɛ nii ɣaa ɣaani ga maa wũ. Kɛ̀ tei bɔɔlɔla ziitini ma, te ɣi ge looni su ga nii wonɛi ɣɛ Gala kɔlɔi zu ga towaa ɣɛ ga Ziizɛ, tɔwɔ é ɣɛɛni la. 17 Kpɔgi é ɣɛni ba tei é Laazɔi lilini ga é bu ziɣi saa ya é wulo kwɔti ɣabai zu te seele woo ʋeeni maʋaa ma. 18 Zaƃui kpɔ gwalai liini la Ziizɛ luola wũisu tɔ ga te mɛini ga é fai nii ɣɛɛni é dɛ ga seele. 19 Favile‐siitiɛ te ɣɛ sa ɣiini ma, “Wa kaazu, wɛ lɛ zooga wɔ faa ta nɛpɛ kɛ. A wɛlɛ! Zuu pɛ ge vilega púlu.” Gaa‐ziɛi Geliikiitiɛ te boni ga Ziizɛ 20 Taitiɛ te liini Gala felizu kui ma, Geliiki vea taniga te ɣɛni te zaama. 21 Geliikii niitiɛ te vaani Fele wɔ, nui é ziɣini Bɛseeda lai zu Geealali yui zu te ɣɛ ma, “Kèea, gé wõini gé wɛlɛ Ziizɛ va.” 22 Fele liini é bo Ɛĩdulu ma. Ɛĩdulu yɛ Fele va te li te bo Ziizɛ ma. 23 Ziizɛ bo te ma é ɣɛ tea, “Siɛgi ziilia ga bɔɔlɔla ziiti nu ƃuse lui ma. 24 Gè bo wiɛ ga gaama, kɛni mɔlɔ ɣai ɣa loo zuwãvɛ é za, na laale towaa yɛ ga mɔlɔ ɣai gilagi. Kɛ̀ ani yá zaa na, maɣai ɣa lama gá. 25 Nui zɛʋui ʋaa wala ɣa wɔɔlɔ gaazu, a kɛ tii zɛʋui vili ka na é bosu. Nui zɛʋui ʋaa wala ɣa wɔɔlɔ gaazu, a kɛ tii zɛʋui vili ka na é bosu. Nui zɛʋui ʋaa wala lɛ wɔɔlɔɔ gaazu ŋeteai nii zu, faa lɛ vɛɛ zɛʋui va é yɛsu é ɣɛ ga zɛʋui nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. 26 Ani nu nɛpɛ ka ɣɛ na mɔɔlɛzu bɛ̀, kɛni yá vile pùlu. Na ɣa ɣɛɛ na vɛ gà ɣɛ na ná ɣa nà tii‐ɣɛɛ nui ɣa ɣɛ na ƃalaa pɛ. Ani nu nɛpɛ ka ɣɛ na mɔɔlɛzu bɛ̀, de ɣeea Gala ka wũfe má.”
Ziizɛ ƃɔɛni é vile ná saa ʋai va
27 Ziizɛ ɣɛni wɔnɔ tea, “Kìgi zu ɣɛɛ pɔ̃ɔ. Zɛƃɛ ɣa gà bo? Gà ɣɛ tea, ‘Kèea, siɛgi nii wudɛ ẁũ maazu’? Ɛ́ lɛ ŋɛ na. Ƃɔvɛlaale nii é vaazu ɣɛɛzu siɛgi nii zu towa gè mavaa woga. 28 Kèea, sàala la yà laa‐zeigi ma.” Na ɣɛɛzu woo ta wulo gee‐zuvɛ é ɣɛ tea, “Gè saala laa ma. Gà saala la ma kɔnɔ.” 29 Kpɔgitiɛ te ɣɛni loni na te mɛnini. Te boni ga gee ƃɛdɛ ɣa é toa. Zɔitiɛ te ɣɛ tea, “Gala ta ɣeelai ɣa é ƃɔɛ Ziizɛ wɔ.” 30 Ziizɛ boni é ɣɛ tea, “Wo mazaƃu ɣa woi nii vaa la, màʋaa laale. 31 Zui nii zu ʋaa‐wo gaa‐leve ziɛgi ziitia sa. Zui nii zu masagi ɣa sa yá ƃɛ. 32 Kɛ̀ nà dɛi — ta bù ziɣi na zuwãvɛ te tɛ̀, gà nui ƃɔgɔpɛ tɔtɔ va.” 33 Ziizɛ nii woni kɛɛ ʋaa ma é dɛ ga sai nii mazii é ɣɛni vaazu bosu. 34 Kpɔgi gaa woteni zéea é ɣɛ tea, “Gé mɛniga tɔgi zu ga Kolai ɣa yɛ na wɔ‐wɔ‐wɔ. Yà bo ɣɛ le mu ga kɛni ta nu ƃuse lui wu ziɣi te tɛ? Ƃɛ ɣa é ga nu ƃuse lui nii?” 35 Ziizɛ ɣɛ te ma, “Ŋada wodoai ɣa la wolo lebisu wo woba. Tei ŋada wodoai é wo ya, a ziɛ, wo mɛ lɛ yɛ su kpidi ɔ́ vɛɛ wiɛ. Nui nii yá ɣɛ ziɛzu kpidi zu ɛ́ lɛ lii‐zu wɛ̃ɛga. 36 Tei dɛ ŋada wodoai wo ya, a laa la, kɛɛ ʋaa ma wo ɣɛ ga ŋada wodoai zu vea.” Dusiitiɛ ta yee‐la‐ma lalai Tei Ziizɛ nii woni, é ziɣini na é loowu te va. 37 Velei ƃalaa Ziizɛ faa lamaa ɣɛɛni la te ɣaazu ma é dɛ ga seele, tɛ lɛ maʋaa ziɣini ga gaama. 38 Nii ɣɛɛ zaƃui ɣɛni ga Gala daa woo‐wo nui Aizeea laa woi leve ma. Na ɣa ga nii é boni yíɛ ɣɛ tea, “Gé maliɣii, ƃɛ ɣa é gá wona‐bo goi ziɣia ga gaama? Ƃɛ ɣa Gala na gaa‐ƃai maʋaa ɣaa wodoa la?” 39 Nii mavele ma tɛ lɛ ƃega siɣi ga gaama, ƃɔvɛlaale Aizeea boni wɔnɔ yíɛ ɣɛ tea, 40 “Gala te ɣaazu wuuni é faa vala te ɣaazu, kɛɛ ʋaa ma te mɛ lɛ wɛlɛ tɔ faa ɣaa ɣa tɔ lite wɔnɔ tɔ va pɔ́ ga é te valo.” 41 Aizeea nii woni, ƃɔvɛlaale é wɛlɛni Ziizɛ na bɔɔlɔlai va é ƃɔɛ sa é vile Ziizɛ va. 42 Nii pɛ ge ɣɛɛvɛ taitiɛ gaa‐ƃaa ɣɛni te ya numaitiɛ maazu te lamaa te maʋaa ziɣini ga gaama. Kɛ̀ Favilesiitiɛ ta luo‐bai kɛɛni tɛ lɛ laa wu ziɣini maʋaa ma, kɛɛ ʋaa ma te mɛ lɛ te wulo Gala‐feli wɔtai maʋaa va. 43 Ƃɔvɛlaale te ɣɛni daa‐maa‐lɛi nii wõi ɣɛɛzu nu ƃuse ɔ́ bo ga tiɛ é leve Gala na dɛi va.
Fai Ziizɛ laa woi ɣa pɛɛ nu va
44 Ziizɛ boni ga woo wala yíɛ ɣɛ tea, “Nui é màʋaa ziɣia ga gaama, nà lɛ na ɔ́ màʋaa ziɣi ga gaama, kɛ̀ nui é tèvega nà ɣa é máʋaa ziɣia ga gaama. 45 Nui é pɛ̀tɛga towaa é nui nii vɛtɛga é tèvega. 46 Gè vaa ga gè ɣɛ ga ŋada wodoai zui zu, kɛɛ ʋaa ma nui nɛpɛ yá màʋaa ziɣi ga gaama é mɛ lɛ yɛ kpidi zu. 47 Ani nu nɛpɛ ka fai niitiɛ mɛni na gè bosu, tɔwɔ ɛ́ lɛ ziɛni ga tiɛ, gɛ̀ lɛ ná faa‐wogi ɣaa levea. Ƃɔvɛlaale gɛ̀ lɛ vaani ga gè faa vɛɛ zui va, kɛ̀ pàavɛ ga gè zui wulo faa zu. 48 Nui nii yá ɣɛlɛ bɛ̀ ɛ́ lɛ yee zeini fai niitiɛ wu gè bosu, ná faa‐wogi ɣaa‐leve ŋɛni ɣa na. Woi gè boga towaa yá ɣɛ ga ná faa‐wo gaa‐leve ŋɛnii ga ŋetea ɣaa‐ƃela foloi. 49 Ƃɔvɛlaale gɛ̀ lɛ ƃɔɛni ga ƃɔɔ ɣaa‐ƃaa. Kèeai nii é tèvega tɔ ɣagi ɣa é dèʋea ga nii gà bo. 50 Nà wɔ gè kwɛ̃ni ga ná deʋei ɣa ga zɛʋui nii kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. Na ma nii gà bo gà bo ga velei nɔ kèea ɣa bo da mà.”
Ziizɛ na kala dopoitiɛ wɔwɔ maa wuoni
1 Teve‐maazu wui‐ɣaa ʋoloi ɔ́ vɛɛ ziitizu, Ziizɛ kwɛ̃ɛni ga siɛgi ziilia ga é wulo zui zu é li kéea Gala pɔ vɛ. É wõini ɣɛ ga niitiɛ te ɣɛni ga ná dɔ numaa zui zu. É ɣilini wõiya va ga tiɛ é yɛsu é ziili la daa‐wulo‐zuvɛ. 2 Dɛvele é pilini sa ɣɛ Saimɔ Asikaalia dui Dudia yii zu ga é wulo ga Ziizɛ wɔwɔ wulu wɔɔ. 3 Kwɛ̃ɛgɛi sa ɣɛ Ziizɛ vɛ kpɔkɔ laa‐mii‐bo siɛgi zu ga kèea Gala ge fai ƃɔgɔpɛ pua kakala. É ɣɛni wɔnɔ ga kwɛ̃ɛga ga kuloai ɣɛ Gala pɔ vɛ yíɛ li wulu wɔnɔ pɔ́. 4 Na ma é wu ziɣini daa‐mii‐bo‐suvɛ é ná seɣei wulo wɔ ba é pu é taawɔ ɣili zaama. 5 É ziɛ wuuni sa koko zu é vɛɛ ga ná kala dopoitiɛ wɔwɔ maa wua yíɛ te wɔwɔ maa ƃale ga taawɔi nii giliai ɣɛ saama. 6 É vaani Saimɔ Pite wɔ. Nà ɣɛ ma, “?Màliɣii, yà kɔ̀wɔ maa wuozu?” 7 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ ma, “Nii gè kɛɛzu ɛ̀ lɛ kwɛ̃ni dɛ. Kɛ̀ yà vaazu gaa ɣaazu ga ná yee luo vele.” 8 Pite ɣɛ ma, “Ɛ̀ lɛ wɔlɔ‐wɔlɔ kɔ̀wɔ maa wua.” Ziizɛ ɣɛ ma, “Gɛ̀ lɛ ɣɛ è wɔwɔi maa wuoni, è wɔɔ laa lɛ ɣɛɛ màʋaa va.” 9 Saimɔ Pite ɣɛ ma, “Màliɣii, ɛ́ lɛ nɔ ga kɔ̀wɔi, kɛ̀ zèe pɛ ẁũgi pɛ te maa wuo!” 10 Ziizɛ ɣɛ ma, “Nui nii é wua, guo ʋaa lɛ ɣɛɛ ba é wulo kɔ́wɔitiɛ wulu. Manui wɔlɔ‐kɔlɔ ma ƃɔgɔpɛ maa ziɣivɛ. Tɔwɔ wo maa ziɣivɛ, kɛ̀ wo ƃɔgɔpɛ taale.” 11 Ziizɛ nii woni, ƃɔvɛlaale é ɣɛni ga nui nii wɛ̃ɛga é ɣɛni vaazu wulozu ga kɔwɔ wulu wɔɔ. Na ɣa é kɛɛni é ɣɛ tea, “Wo pɛ ge lei wo maa ɔ́ ziɣi.” 12 Tei sa é te wɔwɔi maa wuoni é ná seɣei loo wɔ ba é zei kɔnɔ zei‐zuvɛ, é ɣɛni te ma, “?Nii gè kɛɛ ga wiɛ wo kwɛ̃ni? 13 Wa tìlisu ga kala‐mɔɔ wiɛ tìli ga wo maliɣii. Wo woi ɣa ga gaama, ƃɔvɛlaale gà le. 14 Tei tɔwɔ mu gè ga wo maliɣii gè ga wa ɣala‐mɔɔ nà wɔ gè wo wɔwɔ maa wua, wa ƃalaa pɛ kɛni wa ɣiini kɔwɔ maa wuo. 15 Gè po‐kɔ̃ɔ dɛɛ ga wiɛ ga wo kɛ ga velei gè kɛɛ la ga wiɛ. 16 Gè bo wiɛ ga gaama, tii‐ɣɛɛ nu lɛ leveni ná nu keea nu va ɔ́ nɔ ɣɛ ga nui tevegɛi é leve nui nii va é tévega. 17 Ani wa niitiɛ wɛ̃ɛ na, tuuyiɛ ɣa ɣɛ wo ma. Na ɣa ga ani wa ziɛ na ga tiɛ. 18 Wo ɣaazɔ lei gɔ̀ ɣɛ ʋaazu wo ma. Niitiɛ gè yee ƃakoga te va gè te wɛ̃ni. Nii ɣa ɣɛɛzu ga Gala kɔlɔi zu woi leve ma. Na ɣa ga woi nii é bosu ga ‘Nui é nà daa‐mii ŋɛnii miini é ɣaa lɔga gàazu.’ 19 Gà sa nii wosu wo ma ɔ́ vɛɛ ɣɛɛzu, kɛɛ ʋaa ma ani a ɣɛɛ na, wo siɣi ga gaama ga gà ga nui mazii gè le. 20 Gè bo wiɛ ga gaama, nui yá yee zei nui nii wu gà teve, manui yee zeiya bù. Nui wɔgi yá yee zei bù, é yee zeiya nui nii wu é tèvega.”
Te wulo ʋai ga Ziizɛ wɔwɔ wulu wɔɔ, é zɛni ná luo é bo
21 Tei Ziizɛ bɔɛni ŋɛ na, zii‐zɛlɛ ge looni ma é ɣɛ ná kala dopoitiɛ ma, “Gè bo wiɛ ga gaama, wo ɣila ka vaazu wulozu ga kɔ̀wɔ wulu wɔɔ.” 22 Kala dopoitiɛ te wɛlɛni ɣiini gaazu va. Te ɣi gɛ lɛ vileni nui nii va Ziizɛ ɣɛni ʋaazu ma. 23 Kala dopoi ɣila ge ɣɛni na nii Ziizɛ wõiyai ɣɛ la. Tɔtɔgɛi ɣɛ Ziizɛ va. 24 Na ʋaa ma Saimɔ Pite wũ kɛɛni kala dopoi na ma kpɔkɔ ga nà Ziizɛ ɣaa zaɣa kɛ nui nii ʋaa ma é ɣɛni ʋaazu ma. 25 Na ma kala dopoi nii tɔtɔgɛi ɣɛ Ziizɛ va é ɣɛni ma, “Gé maliɣii, ƃɛɛ ve?” 26 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ tea, “Gà kpoolo‐vɔi ɣale sɔyiɛ ɣa gè teve manui wɔ.” É zɛba sa é kpɔɔlo‐ʋɔɔ ƃuoi ɣale sɔyiɛi ɣa é teve Saimɔ Asikaalia dui Dudia wɔ. 27 Tei ƃɔɔ nɔ Dudia kpoolo‐ʋɔi miini, Seeta vilini kigi zu. Ziizɛ ɣɛ sa ma, “Nii è vaazu kɛɛzu, kɛ́ ɣaʋu.” 28 Tɔwɔ taitiɛ nɛpɛ te ɣɛni daa‐miigi‐wo‐suvɛ tɛ lɛ ŋɛni kwɛ̃ni ga nii é kɛɛni Ziizɛ yíɛ fai na wo Dudia ma. 29 Taniga te kaani ga tei tɔwɔ naʋolo ŋala‐ŋalagi ʋaa laa lɔgɛi ɣɛ Dudia va, na ma Ziizɛ ɣɛni ɣɛɛzu ma, “Nii maƃala de ma kui ʋaa ma, geea.” Ɔɔ ɣee ta é ɣɛni bosu ma ga é ŋɛni ta leve maa‐wõi vea wɔ. 30 Na ma tei sa Dudia é kpoolo‐ʋɔɔ ƃuoi zoni, é wuloni ŋetea ga maa ʋilea. É ɣɛni sa ga kpidi.
Tɔ niinɛi
31 Tei Dudia wuloni ŋetea, Ziizɛ ɣɛni tea, “Bɔɔlɔla ziitivɛ sa nu ƃuse lui ma. Saala laavɛ sa ƃalaa Gala ma nu ƃuse lui zaala zu. 32 Ani saala wɔ ka la na Gala ma nu ƃuse lui zaala zu, bɔɔlɔla ɣa ziiti ƃalaa pɛ nu ƃuse lui ma Gala saala zu. Gala ka bɔ́ɔlɔ ga maa ʋilea. 33 Dèa woloitiɛ, gà dɛ wo woba ga ta wolo. Wa gàa ziɛ. Kɛ̀ nii gè boni Dusiitiɛ ma gà sa bosu wo ma. Na ɣa ga vɛ gè liizu na wɛ lɛ zooga wɔ va na. 34 Gà tɔ niinɛ laazu wo ya. Tɔ ga wo wõi ga ɣiini. Kɛni wa wõi ga ɣiini è ɣɛ velei gè wõini la ga wiɛ. 35 Nii ɣa a kɛ nui pɛ ge wo wɛ̃ɛ ga nà kala dopoa. Na ɣa ga wõila ɣa ɣɛ na wo ya ɣiini faa ma.
Pite zakpe fai máʋaa ma, Ziizɛ zɛni ná luo é bo
36 Saimɔ Pite ɣɛni Ziizɛ ma, “Gé maliɣii, minɛ ɣa è liizu na?” Ziizɛ gaa wote zéea é ɣɛ ma, “Vɛ gè liizu na ɛ̀ lɛ zooga ɔ̀ daɣa bà nii zu. Kɛ̀ ná ta wolo ɣa kɛɛ na, yà sa yà daɣa bà.” 37 Pite ɣɛ ma, “Gé maliɣii, aƃɛi é kɛɛ gɛ̀ lɛ zooga gɔ̀ daɣa è va nii zu? Gà yɛʋui yɛ è ʋaa zu.” 38 Ziizɛ gaa zaɣa kɛ é ɣɛ ma, “?È yɛʋui yɛ fàa zu? Gè bo yìɛ ga gaama, tɛɛ zinɛ ɔ́ vɛɛ ƃɔɛzu, yà zakpe fàa ma ná zei‐zu ɣɛ sava.”
Ziizɛ ɣa é ga pelei yá li kéea Gala ta
1 Ziizɛ ɣɛni tea, “A mɛ lɛ yii zɛlɛ. A yee la Gala ma wo yee la mà ƃalaa pɛ. 2 Kèea Gala na pɛlɛi lamavɛ su. ?È ɣɛ lɛ ŋɛni ŋɛ na, gɔ̀ bo wiɛ ga gà li gè ŋada ɣavele ƃɛtɛ wo ʋaa ma? 3 Gà li na gè ŋada ɣavele ƃɛtɛ wo ʋaa ma, gà va kɔnɔ gè li ga wiɛ, kɛɛ ʋaa ma vɛ gè na wo ɣɛ na ƃalaa pɛ. 4 Tɔwɔ vɛ gè liizu na wo ná mavelei wɛ̃ni.” 5 Taamɔ ɣɛ ma, “Gé maliɣii, vɛ è liizu na gɛ́ lɛ ná wɛ̃ni, gá pelei wɛ̃ɛ ɣɛ le?” 6 Ziizɛ ɣɛ ma, “Nà ɣa gè ga pelei gè ga gaamai gè ga zɛʋui. Nu nɛpɛ gɛ lɛ vaa kèea Gala pɔ, kɛni manui leve ga pɔ̀ vele. 7 È ɣɛ wo ɣɛni ga kẁɛ̃ɛga, wɔ kèea Gala kwɛ̃ɛ ƃalaa pɛ. É ziɣi sa zai ŋɛ ni ma é li ga tuo, wo kẁɛ̃ni sa. Wo pɛ́tɛga.” 8 Fele ɣɛni Ziizɛ ma, “Gé maliɣii, de ɣeea Gala dɛ ga gíɛ. Gé yii ɣa la.” 9 Ziizɛ ɣɛ ma,“?Fele, a de lebigi de boga ma ɛ̀ lɛ dɛ kẁɛ̃ni? Nui é pɛ̀tɛga é kèea Gala pɛtɛga. Yà ɣɛ le tea, ‘De ɣeea Gala dɛ ga gíɛ’? 10 ?Ɛ̀ lɛ siɣini ga gaama ga fai nii wa pɛ̀tɛ su tɔ nɔ ɣa wa kèea Gala pɛtɛ su? Woitiɛ gè te wosu wiɛ gɛ̀ lɛ bosu ga ƃɔɔ ɣaa‐ƃaa. Kɛ̀ kèea Gala nii é zìi zu towa é ná tiitiɛ ɣɛɛzu. 11 A siɣi ga gaama ga fai nii wa pɛ̀tɛ su tɔ nɔ ɣa wa kèea vɛtɛ su. Ɔɔ a gòi ziɣi ga gaama tiitiɛ ta ƃɔɔ te mazaƃu ma. 12 Gè bo wiɛ ga gaama, nui nɛpɛ yá màʋaa ziɣi ga gaama, tiitiɛ gè te ɣɛɛzu manui ɣa te ɣɛ ƃalaa pɛ. Towaa tii ƃaazaga ɣɛ é leve natiɛ va, ƃɔvɛlaale gà liizu kèea wɔ vɛ. 13 Nii nɛpɛ wa maɣaa‐zaɣa‐kɛɛ wo nà daa‐zeigi zu, gà kɛ, kɛɛ ʋaa ma saala la kèea Gala ma nài gè ga dúi sàala zu. 14 Ani wa gàa zaɣa kɛɛ na faa ta nɛpɛ ma wiɛ kɛ nà daa‐zeigi zu, gà kɛ.”
Gala baa ŋinɛgi maɣi‐togi
15 Ziizɛ ɣɛni tea, “Ani wo ẁõini, wa ziɛ ga nà tɔgitiɛ. 16 Nà wɔ gà kèea Gala feli. Towaa wo vaa ʋaa‐wo nu ta ƃɔnɔ teve é ɣɛ wo woba wɔ. 17 Na ɣa ga Gala baa ŋinɛgi yá gaamai lɛ. Zui lɛ zooga ɔ́ yee zei bú, ƃɔvɛlaale ɛ́ lɛ wɛlɛzu bá ɔ́ nɔ ɣɛ ga é kẃɛ̃. Wo kẃɛ̃ni, toku ge zei ga tɔ wo woba, tɔwɔ towaa ɣɛ wo yii zu. 18 Gɛ̀ lɛ levea wo va wɔ yɛ folo vɛ. Gà va wo wɔ. 19 Ná ta wolo zu ɣa lebi na, zui lɛ sa pɛ̀tɛga. Kɛ̀ wa pɛ̀tɛ. Tei tɔwɔ zɛʋu zèea, zɛʋu ɣa ɣɛ wo ya ƃalaa pɛ. 20 Siɛgi na ɣa ziiti na, wa kwɛ̃ɛ ga fai nii wa pɛ̀tɛ su tɔ nɔ ɣa wa kèea Gala pɛtɛ su. Nii ta wo vɛtɛ su towa ta pɛ̀tɛ su, nii wɔgi ta pɛ̀tɛ su tɔ nɔ ɣa ta wo vɛtɛ su. 21 Nui zée nà tɔgitiɛ va yíɛ ziɛ ga tiɛ, manui ɣa é ẁõini. Nui nii é ẁõini, towa kèea Gala ka wõi. Gà manui wõi gè ƃɔɔ ɣavele lɛɛ la.” 22 Dudia ɣɛni ma, “Gé maliɣii, tɔ ɣɛ le è vaazu ƃɔɔ ɣavele lɛɛzu ga gíɛ, kɛ̀ ɛ̀ lɛ dɛɛ ga zui?” Dudiai é nii woni ɛ́ lɛ ŋɛni ga Dudia Asikaalia. É ɣɛni ga Dudia ta ƃɔnɔ. 23 Ziizɛ goi ɣaa woteni é ɣɛ ma, “Ani ẁõi ɣa nu ma, towaa ziɛ ga gòi. Kèea Gala pɔ ka wõi ga manui. Gá kèea gá va pɔ́ gé yɛ koba. 24 Nui nii ẁõi lɛ ma ɛ́ lɛ zia ga gòi. Woi wo mɛniga ɛ́ lɛ ga nà dɔ, kɛ̀ kèea nii é tèvega ná dɔ ve. 25 “Gè fai niitiɛ woga wiɛ kɛ̀ɛ ʋai ma dɛ wo woba. 26 Kɛ̀ kpɔ‐ba‐wo nui nii é ga Gala baa ŋinɛgi nii kèea Gala ge vaazu tevesu nà daa‐zeigi zu, towaa wo ɣala bo ga fai ƃɔgɔpɛ é wo ɣi too fai ƃɔgɔpɛ su gè boga wiɛ. 27 Gà zii‐laa yɛsu wo ya. Gà nà zii‐lai ʋeezu wo ya. Gɛ̀ lɛ feezu ga zui‐zu yii‐laa‐ʋee vele. A mɛ lɛ yii zɛlɛ ɔ́ nɔ ɣɛ ga wo luo. 28 Wo mɛnini tei gè boni wiɛ gè ɣɛ tea, ‘Gà li, kɛ̀ gà va wulu wo wɔ.’ È ɣɛ ẁõi ɣɛni wo ma, wɔ wuu zu nɛɛ ga tei gè liizu kèea wɔ. Ƃɔvɛlaale kèea levegɛ bà. 29 Tɔwɔ gè zɛga ná luo gè bo wiɛ, kɛɛ ʋaa ma yá ɣɛɛ na wo la gàazu. 30 Gɛ̀ lɛ sa wɔnɔ ƃɔɛ wo wɔ ga tamaa, ƃɔvɛlaale zui mamasagi ɣa vaazu. Gaa‐ƃaa lɛ zéea màazu. 31 Kɛ̀ gà kɛ è ɣɛ velei kèea Gala boga la mà, kɛɛ ʋaa ma zui kwɛ̃ɛ ga kèea wõi ɣa mà. A wu ziɣi na a dii.”
Ziizɛ ɣa é ga ŋasa ƃɔɔƃɔɔgi
1 Ziizɛ ɣɛni tea, “Nà ɣa gè ga ŋasa ƃɔɔƃɔɔgi. Kèea Gala ka é ga ŋasai maazu‐vɛtɛ nui. 2 Màwulo‐bai zɔi nɛpɛ ɛ́ lɛ ɣɛ vaazu, kèea Gala ka teve bà. Màwulo‐bai zɔi nɛpɛ yá ɣɛ vaazu, towaa gaa leve ga yíɛ vaa ga tamaa. 3 Wo ɣaa levevɛ sa gòi gè boga wo ma. 4 A yɛ vileni bà, nà wɔ gè yɛ vileni wo va. È ɣɛ velei nɔ ŋasa wulo‐bai lɛ zooga ɔ́ vaa la tɔ ƃɔɔ kɛni yá yɛ vileni ŋasai va, vele nɔ na wɛ lɛ zooga la wɔ vaa kɛni wɔ yɛ vileni bà. 5 Nà ɣa gè ga ŋasai, wa wɔ wo ga mawulo‐baitiɛ. Nui nii yá yɛ vileni bà, nà wɔ gè vileni bá towa yá vaa ga tamaa. Ƃɔvɛlaale ani wa leve na bà, wɛ lɛ zooga wɔ faa ta nɛpɛ kɛ. 6 Nui lɛ ɣɛ vileni bà, manui ɣa leve bà è ɣɛ ta ŋasa mawulo‐ba leve ba. Na ɣa ɣɛɛ na é ʋɔ. Ta ŋasa wulo‐bai natiɛ ɣaa lɛ ba te te vili ŋabu ɣa te ɣala. 7 Ani wa ɣata na bà, gòitiɛ ɣatagɛi wo yii zu ƃalaa pɛ, nii nɛpɛ wo wõini a bo. Towaa ɣɛ wo vɛ. 8 Velei saala ɣa laa la kèea ma tɔ ga wo ɣaa‐vaa lama wo ɣa. Vele wɔ ka na wa dɛɛ la ga wa ga nà kala dopoa. 9 Gè wõini ga wiɛ é ɣɛ velei kèea Gala ge wõini la gàazu. A yɛ nà wõilai malogi zu. 10 Ani wa ziɛ na ga nà tɔgitiɛ, wa yɛ nà wõilai malogi zu. Wa na ɣɛ è ɣɛ velei nɔ gè zia la ga kèea Gala na tɔgitiɛ gè ɣɛ ná wõilai malogi zu. 11 “Fai niitiɛ wogɛ bɛ̀ wo ma kɛɛ ʋaa ma nà kuu‐zu‐nɛi ɣɛ ga wa wuu‐zu‐nɛi. Na ɣa ɣɛɛ na wa wuu‐zu‐nɛi wɔ ge ziili kwɛ̃ɛ ma. 12 Nà tɔgi ɣa ga nii. Na ɣa ga wo wõi ga ɣiini è ɣɛ velei gè wo wõini la. 13 Wõila lɛ wɔɔlɔɔ nu nɛpɛ zeea ɔ́ leve nii va. Na ɣa ga nu yɛʋui yɛ ná siɛ‐puluitiɛ ʋaa zu. 14 Ani nii gà bo wiɛ wa kɛɛ na, wa ɣɛ ga nà siɛ‐pulua. 15 Gɛ̀ lɛ sa wo liliga ga tii‐ɣɛɛ vea, ƃɔvɛlaale tii‐ɣɛɛ nui lɛ nii wɛ̃ɛga ná nu keea nu ɣa ɣɛ kɛɛzu. Kɛ̀ gè wo liliga ga nà siɛ‐pulua, ƃɔvɛlaale nii ƃɔgɔpɛ kèea Gala ge boga mà gè kɛɛ wo kwɛ̃. 16 Wɛ lɛ kùloni. Kɛ̀ gè wo wuloni gè yee ƃako wo va ga wo li wo mavaa loo wo ɣa é ɣɛ ga wo mavai nii yá yɛ wo ɣa, kɛɛ ʋaa ma nii nɛpɛ wa kèea Gala feli ma nà daa‐zeigi zu é fe wo ya. 17 Nii ɣa gè deʋea gè da wo ya. Na ɣa ga wo wõi ga ɣiini.”
Zui zu zilii
18 Ziizɛ ɣɛni tea, “Ani zui zilivɛ ga wiɛ, a kwɛ̃ɛ ga é zilini gàazu ɔ́ vɛɛ zilizu ga wiɛ. 19 È ɣɛ wo ɣɛni zui zu ʋaa ma, zui ɔ́ wõi ga wiɛ ga tei wo ga ná dɔ. Tei tɔwɔ wɛ lɛ zui zu ʋaa ma, kɛ̀ to mu gè yee ƃadoga wo va ga wo wulo su, zui ɣa zili ga wiɛ nii mazaƃu ma. 20 A ɣi zɛ woi zu gè boga wiɛ. Na ɣa ga, ‘Tii‐ɣɛɛ nui lɛ levega ná nu keea nu va.’ Ani te kpɔ̀ɔlani, ta wo ƃɔɔla ƃalaa pɛ. Ani te ziɛni ga gòi, ta ziɛ ga wo woi ƃalaa pɛ. 21 Kɛ̀ ta nii ƃɔgɔpɛ kɛ ga wiɛ màzaƃu ma, ƃɔvɛlaale nui é tèvega tɛ lɛ kwɛ̃ni. 22 È ɣɛ gɛ̀ lɛ ŋɛni vaani gɔ̀ ƃɔɛ te wɔ, faa yowũ lɛ ƃega yɛ te va. Kɛ̀ tɔwɔ goo‐zu‐wulo‐kɛɛ lɛ te la ta ʋaa yowũi ʋaa ma. 23 Nui nii siliai gàazu, manui zilivɛ ga kèea Gala ƃalaa pɛ. 24 È ɣɛ gɛ̀ lɛ tiitiɛ ɣɛɛni te ɣaazu ɛe ga nii nu lɛ dɛ wɔlɔ‐wɔlɔ ta ɣɛɛni, faa yowũ lɛ ƃega ɣɛ te va. Kɛ̀ tɔwɔ te wɛlɛɛ gé va gá kèea Gala gé felegɔ te zili ga gíɛ. 25 Kɛɛvɛ ga woi nii leve ma ponɛi ta lɔ kɔlɔ zu. Na ɣa ga nii é wosu ga, ‘Te zilia gàazu, mawũ pɔ gɛ lɛ ba.’ 26 Kɛ̀ kpɔ‐ba‐wo nui ɣa vaa na, na ɣa ga nui gè vaazu kulozu kèea Gala pɔ vɛ gè teve wo wɔ, towaa seele woo ʋe fàa ma. Kpɔ‐ba‐wo nui ɣa ga Gala baa ŋinɛgi é ga gaama‐lɛɛ nui nii yá wulo kèea Gala pɔ vɛ. 27 Wa ƃalaa pɛ wa seele woo ʋe fàa ma, ƃɔvɛlaale é ziɣi ƃɔɔ tɔɔ‐zei ʋolo ma wo ɣɛɛve bà.
1 “Gè nii ƃɔgɔpɛ boga wo ma ga wo mɛ lɛ ziɣi pele va. 2 Ta wo wulo Gala‐feli wɔtaitiɛ te maʋaa va. Ƃɔɔƃɔɔ su siɛgi ɣa vaazu ga nui nɛpɛ yá ɣɛ wo vaazu manui yiɛ ka ga tɔ tii ɣɛɛzu Gala faa ma. 3 Ta nii ɣɛ ƃɔvɛlaale tɛ lɛ dɛ kèea Gala kwɛ̃ni ɔ́ nɔ ɣɛ ga nà. 4 Kɛ̀ gè niitiɛ woga wo ma kɛɛ ʋaa ma siɛgi ɣa ziiti na te va ga te nii ɣɛ ga wiɛ wo kwɛ̃ɛ ga gè fai niitiɛ woni wiɛ é vile te va.”
Gala baa ŋinɛgi na tii
Ziizɛ ɣɛni wɔnɔ ná kala dopoitiɛ ma, “Gɛ̀ lɛ niitiɛ woni wiɛ tɔɔ‐zei‐zuvɛ, ƃɔvɛlaale gè ɣɛni wo woba. 5 Kɛ̀ gà sa liizu nui nii wɔ vɛ é tèveni. Tɔwɔ wo ta nɛpɛ gɛ lɛ gàa zaɣa kɛɛzu ga, ‘Minɛɛ è liizu na?’ 6 Kɛ̀ wo yii laa ʋega ga maa‐wõi, ƃɔvɛlaale gè fai niitiɛ woga wo ma. 7 Na pɛ ge ɣɛɛvɛ gà gaamai wosu wo ma. Tɔ ga wa wulo‐su‐nu‐ma ʋaa ga gè li. Ƃɔvɛlaale gɛ̀ lɛ ɣɛ liini, kpɔ‐ba‐wo nui lɛ vaa wo wɔ. Kɛ̀ ani gà lii na, gà teve wo wɔ vɛ. 8 Kpɔ‐ba‐wo nui ɣa vaa na, towaa kɛ zui loo ga ná laa ga nii é ga faa yowũ ta nii é ga gaama ta faa‐wo‐gaa‐leveai. 9 Towaa kɛ zui loo ga faa yowũ ɣalama laa, ƃɔvɛlaale tɛ lɛ màʋaa ziɣini ga gaama. 10 Towaa loo ga gaamai ɣalama laa, ƃɔvɛlaale gà liizu kèea Gala pɔ vɛ, wɛ lɛ pɛ̀tɛga. 11 Towaa loo ga faa‐wo‐gaa‐leveai, ƃɔvɛlaale fai yɛga zui nii mamasagi ma. 12 “Faa lamaa ɣa dɛ dà ga gè bo wiɛ, kɛ̀ wɛ lɛ sa zia te wu. 13 Gala baa ŋinɛgi é ga gaama‐lɛɛ nui yá vaa na, towaa pele wulo ga wiɛ gaamai ɣaazɔ zu. Ƃɔvɛlaale ɛ́ lɛ ƃɔɛ ga ƃɔɔ ɣaa‐ƃaa. Kɛ̀ nii nɛpɛ yá mɛni towaa yá bo. Niitiɛ te vaazu ɣɛɛzu, towaa te wo wiɛ. 14 Towaa màʋaa wɔɔlɔ, ƃɔvɛlaale nii pilegɛi màʋaa va towaa bo wiɛ. 15 Niitiɛ ɣaazɔ te vilegɛi kèea Gala ba te vilegɛ bà. Na ma gè boga ga nii pilegɛi màʋaa va towaa bo wiɛ.”
Maa‐wõi ƃɔga kuu‐zu‐nɛɛ
16 Ziizɛ ɣɛni tea, “Ná ta wolo ɣa kɛɛ na wɛ lɛ sa pɛ̀tɛga. Ná ta wolo ɣa kɛɛ na wɔnɔ wa pɛ̀tɛ.” 17 Ná kala dopoitiɛ taniga te ɣɛ ɣiini ma, “Zɛƃɛ ɣa ga nii é boga de ma ga ‘Ná ta wolo ɣa kɛɛ na wɛ lɛ sa pɛ̀tɛga. Ná ta wolo ɣa kɛɛ na wɔnɔ wa pɛ̀tɛ’? Zɛƃɛ ɣa ga nii ƃalaa é boga de ma yíɛ ɣɛ tea, ‘Ƃɔvɛlaale gà liizu kèea Gala pɔ vɛ’?” 18 Te ɣɛ tea, “Woi nii ga ‘Ná ta wolo ɣa kɛɛ na’ su‐wulo‐zu ɣa zéea ga minɛ? Dɛ lɛ goi nii zu‐wulo‐zu wɛ̃ni zéea.” 19 Ziizɛ kwɛ̃ɛni ga te ɣɛni wõi ɣɛɛzu ga te gaa zaɣa kɛ. Na ʋaa ma é ɣɛni te ma, “?Woi nii gè boga ga ‘Ná ta wolo ɣa kɛɛ na wɛ lɛ sa pɛ̀tɛga. Ná ta wolo ɣa kɛɛ na wɔnɔ wa pɛ̀tɛ,’ su‐wulo‐zuvɛ ɣa wo maɣaa‐zaɣa‐kɛɛ wosu ga ɣiini? 20 Gè bo wiɛ ga gaama, wa kpee loo wiɛ maa wõi, kɛ̀ zui ɣa kuu‐zu‐nɛɛ wulo. Wo maa ɣa wõi, kɛ̀ wa maa‐wõi ɣa wote ga kuu‐zu‐nɛɛ. 21 Ŋaza nu ɣa ɣɛ na kuu‐zu‐wãla zu, maa ɣa wõi, ƃɔvɛlaale siɛgi ziilia ba. Kɛ̀ yá dui ɣaa na, kí gɛ lɛ sa yɛga kɔnɔ kuu‐zu‐wãlai zu kuu‐zu‐nɛɛ mazaƃu ma yá ɣɛ zéea nu ƃuse ɣaa ʋai ma zui zu. 22 Na ma maa‐wõi loovɛ sa wiɛ nii zu. Kɛ̀ gà wɛlɛ wiɛ kɔnɔ wo wuu zu nɛɛ. Nu nɛpɛ gɛ lɛ wa wuu‐zu‐nɛi wuloa wo ya. 23 Nà maʋoloi wɛ lɛ ŋɛni ta nɛpɛ felia mà. Gè bo wiɛ ga gaama, wa ŋɛni ta nɛpɛ feli na kèea ma, towaa fe wo ya nà daa‐zeigi zu. 24 É yɛga su é ziili vɛ yɔɔzu ma, wɛ dɛ ŋɛni ta nɛpɛ felini nà daa‐zeigi zu. A feli wo, wa maŋɛnii zɔlɔ wo kɛɛ ʋaa ma wa wuu‐zu‐nɛi ziili kwɛ̃ɛ ma.”
Ziizɛ yee levegɛ zui va
25 Ziizɛ ɣɛni tea, “Gè nii woga wo ma sakpega zu. Siɛgi ɣa vaazu ga gɛ̀ lɛ sa ƃɔɛ wo wɔ sakpe goo zu. Kɛ̀ gà kèea Gala maʋai wo wiɛ ga gaa‐wodo vele. 26 Siɛgi na zu wa feli wo nà daa‐ziegi zu. Gɛ̀ lɛ bosu wiɛ ga gà kèea Gala feli wo ʋaa ma. 27 Toku ge zei ga kèea Gala kagi é wo wõini, ƃɔvɛlaale wo ẁõini wo siɣia ga gaama ga sìɣivɛ pɔ́ vɛ. 28 Gè ziɣini kèea wɔ vɛ gè va zui zu. Gà sa wulozu zui zu gè li wulu pɔ́ vɛ.” 29 Ná kala dopoitiɛ te ɣɛ tea, “Ƃaa, yà sa ƃɔɛzu ga gaa wodoa. Ɛ̀ lɛ bosu sakpe goo nɛpɛ su! 30 Gé kwɛ̃ni sa ga è fai ƃɔgɔpɛ kwɛ̃ni. Nu ta nɛpɛ na gaa‐zaɣa‐kɛi lɛ yìɛ. Nii kɛɛ gé siɣi ga gaama ga è ziɣivɛ Gala pɔ vɛ.” 31 Ziizɛ te woi ɣaa woteni é ɣɛ te ma, “?Wo siɣia sa ga gaama? 32 Siɛgi ɣa vaazu — to mu fɔlɔ paavɛ sa — ga wo yɛzɛ. Wo ɣile‐giledai wa ɣɛ wa vɛlɛitiɛ wu. Wa leve bà, nà ɣilekpu gè yɛ wulu. Na ƃalaa ɣɛɛvɛ gɛ̀ lɛ ɣɛɛ wulu nà ɣilekpu. Toku ge zei ga kèea Gala ka kòba. 33 Gè nii woga wiɛ ga zii‐laa ɣɛ wo ya de ɣɛɛ vele ma su ɣilekpu da wani. Faa ƃoei ɣa zei wo ma zui zu. Kɛ̀ a wuu zu nɛɛ. Zèe levega zui va.”
Ziizɛ Gala felini ná kala dopoitiɛ ʋaa ma
1 Tei Ziizɛ woi niitiɛ woni, é ɣaazu lɛɛni gee zu é ɣɛ tea, “Kèea Gala, siɛgi ziitia. Nài gè ga è lui, bɔ̀ɔlɔ, kɛɛ ʋaa ma gè è wɔɔlɔ. 2 Toku ge zei ga è gaa‐ƃaa ʋeea zèea nu pɛ maazu ga zɛʋui kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba gè fe niitiɛ ya è te ʋeea zèea. 3 Nii ɣa é ga zɛʋui kwɛ̃ɛ gɛ lɛ ba. Na ɣa ga te è wɛ̃ɛ, yài è ga gaama Ɣala ɣilekpugi, é vɛɛ bà, nài gè ga Ziizɛ Kolai gè ga nui è tevega. 4 Gè è wɔɔlɔɔ zui zu ga tei gè tii nii laa wuloa è feeni zèea ga gè kɛ. 5 Na ɣa ɣɛɛ na, kèea, bɔ̀ɔlɔ ƃɔɔ ɣaazu è kɛ ga bɔɔlɔlai nii é ɣɛni zèea wɔlɔ kɛ̀i ma è va ŋeteai ɔ́ vɛɛ wulozu. 6 “Gè è maʋaa ɣavele lɛɛ ga numai niitiɛ è te wuloni zui zu è te ʋe zèea. Te ɣɛni ga è wo, yà wɔ è te ʋe zèea. Te ziɛni ga è woi. 7 Te kwɛ̃ni sa ga ŋɛnii nɛpɛ è feea zèea kulovɛ è ya. 8 Ƃɔvɛlaale woitiɛ è te woni mà gè boni te ma. Te yee zeiya te wu te kwɛ̃ɛ ga gaama ga è wɔ vɛ ɣa gè ziɣini na. Na ɣa ɣɛɛ na te siɣia ga gaama ga yà ɣa è tèvega. 9 Gà è ʋelizu te ʋaa ma. Gɛ̀ lɛ è ʋelizu zui nii ʋaa ma, kɛ̀ gà è ʋelizu niitiɛ ʋaa ma è te ʋeeni zèea, ƃɔvɛlaale ta ga è wo. 10 Nà dɛitiɛ ɣaazɔ ta ga yà dɔ, yà dɛitiɛ ɣaazɔ wɔ te ga nà dɔ. Saala laavɛ mà te mazaƃui zu. 11 Tɔwɔ gɛ̀ lɛ sa wɔlɔ‐wɔlɔ zui zu. Kɛ̀ ta zui zu. Gà vaazu è wɔ. Yài è ga maa‐wuo ɣeeai, ƃaa te maazu te yɛ yà laa‐zeigi nii zu è seiya bà kɛɛ ʋaa ma te ɣɛ su ɣilekpu è ɣɛ velei de la su ɣilekpu. 12 Tei gè yɛga te woba, gè ƃaani te maazu ga te yɛ yà laa‐zeigi nii zu è seiya bà. Gè ƃaani te maazu. Gɛ̀ lɛ valani te ta nɛpɛ ma é wulo nii wulu maa nɛi ɣɛ balagi wo ma ƃɔɔ ti, kɛɛ ʋaa ma Gala kɔlɔi zu woi leve ma. 13 Kɛ̀ gà sa vaazu è wɔ vɛ. Gà fai niitiɛ wosu zui zu, kɛɛ ʋaa ma nà kuu‐zu‐nɛi ɣɛ ga ta ƃɔɔ wuu‐zu‐nɛi é kulo‐ɣɛɛ wo ƃɔɔ te ya. 14 Gè è woi woni te ma. Zui zilini ga tiɛ, ƃɔvɛlaale tɛ lɛ zui maʋaa ma è ɣɛ velei nɔ gɛ̀ lɛ la zui maʋaa ma. 15 Gɛ̀ lɛ è ʋelizu ga è te wulo zui va. Kɛ̀ gà è ʋelizu ga è te wulo tuƃo‐vele‐yowũ nui ya. 16 Tɛ lɛ zui maʋaa ma, è ɣɛ velei nɔ gɛ̀ lɛ la zui maʋaa ma. 17 Te wulo su leelaa ƃɔɔ ʋaa ma ga gaamai. È laa woi ɣa ga gaama. 18 È ɣɛ velei è tèveni la zui zu, vele nɔ na gè te levega la zui zu. 19 Gà ƃɔɔ wulo su leelaa ga yà dɔ te mazaƃui ma, kɛɛ ʋaa ma ta ƃalaa te ɣɛ ga nui yá wulo su leelaa ga yà dɔ gaamai zu. 20 “Gɛ̀ lɛ è ʋelizu numai niitiɛ ɣilekpu nɔ ʋaa ma. Kɛ̀ gà è ʋelizu pɛ niitiɛ ʋaa ma te vaazu màʋaa ziɣizu ga gaama numai niitiɛ te woi zaala zu, 21 kɛɛ ʋaa ma te pɛ te ɣɛ su ɣilekpu. Na ɣa ga velei è la ga kèea Gala, nu ɣa è vɛtɛ da fai nii zu gè su, nu wɔ ge pɛ̀tɛ fai nii zu è su, na ɣa ɣɛɛ na ta ƃalaa te ɣɛ ga nuitiɛ ta te vɛtɛ fai nii zu de su, kɛɛ ʋaa ma zui zu vea te siɣi ga gaama ga yà ɣa è tèvega. 22 Bɔɔlɔlai è feeni zèea gè feeni te ya, kɛɛ ʋaa ma te ɣɛ su ɣilekpu è ɣɛ velei de la su ɣilekpu. 23 Na ɣa ga te te vɛtɛ fai nii zu gè su è ɣɛ velei nɔ ta pɛ̀tɛ da fai nii zu è su, na ɣa ɣɛɛ na te ɣɛ ga numaitiɛ ta ɣɛ su ɣilekpu maa‐wulo‐zu lɛ ɣɛɛ maʋaa va, kɛɛ ʋaa ma zui zu vea te kwɛ̃ɛ ga yà ɣa è tèvega te kwɛ̃ɛ wɔnɔ ga è wõivɛ ga tiɛ è ɣɛ velei nɔ è wõiyai la gàazu. 24 Kèea Gala, ẁõivɛ niitiɛ è te ʋeeni zèea ta ƃalaa pɛ te ɣɛ vɛ gè na, kɛɛ ʋaa ma te wɛlɛ nà bɔɔlɔlai va è feeni zèea wõilai zaala zu. Na ɣa ga wõilai nii é ɣɛni è ya fàa ma ŋeteai maʋaa lɔɔ é vɛɛ zeizu. 25 Ee, yài è ga gaama ɣeeai, zui lɛ è wɛ̃ɛni. Kɛ̀ gè è wɛ̃ni. Niitiɛ wɔgi è te ʋeea zèea te kwɛ̃ni ga yà ɣa è tèvega. 26 Gè kɛɛ te yà laa‐zeigi wɛ̃ɛ. Nà wɔ gà wɔnɔ gà kɛ te kwɛ̃ɛ, kɛɛ ʋaa ma wõilai nii è boga gàazu é ɣɛ te ɣigi zu. Na ɣa ɣɛɛ na tiɛ te vɛtɛ fai nii zu gè su.”
Ziizɛ zo fai
1 Tei Ziizɛ woi niitiɛ woni, ta ná kala dopoitiɛ te wuloni te li te leve gizi zɔɔ‐zuvɛ ná laa ga Kedelɔ̃ vɛ ŋada vapa ta ɣɛni na. Ta ná kala dopoitiɛ te liini na. 2 Tɔwɔ Dudia nii é wuloni ga Ziizɛ wɔwɔ wulu wɔɔ é ɣɛni ga ŋada vapagi nii zu wɛ̃ɛga ƃalaa pɛ. Ƃɔvɛlaale Ziizɛ ƃɔga ná kala dopoitiɛ tɔ wũi na ti‐ti. 3 Na ma tei Dudia sɔdasi ƃulu sɔlɔ woni é vɛɛ numaitiɛ va te ɣɛni laa‐ʋaale gwalaitiɛ va ta zɔitiɛ wɔnɔ te ɣɛni Favi‐lesiitiɛ va, ta tiɛni te liini ŋada vapagi nii zu ga laboa é vɛɛ sɔmɔga va ta kolu ŋɛnia. 4 Tei sa fai niitiɛ ɣaazɔ wɛ̃ɛgɛi ɣɛ Ziizɛ vɛ te ɣɛni vaazu ɣɛɛzu la, é wuloni é va é lo é ɣɛ te ma, “Ƃɛ ɣa wo gaa ziɛzu.” 5 Te gaa woteni zéea te ɣɛ ma, “Nazɔi Yiizɛ ve.” Ziizɛ ɣɛ te ma, “Nà ɣa.” Dudia nii é wuloni ga kɔwɔ wulu wɔɔ é ɣɛni loni na ta tiɛni. 6 Tei Ziizɛ ɣɛni te ma, “Nà ve,” te liini ga wulu vele ʋii te loo zuwãvɛ. 7 É te ɣaa zaɣa kɛɛni wɔnɔ é ɣɛ tea, “Ƃɛ ɣa wo gaa ziɛzu?” Te ɣɛ ma, “Nazɔi Yiizɛ ve.” 8 Ziizɛ gaa wote é ɣɛ tea, “Gè boga wo ma ga nà ɣa. Na ʋaa ma ani wa gàa ziɛzu, a ƃe ba numai niitiɛ te bà te li.” 9 Nà ɣa ɔ́ woi nii leve ma Ziizɛ boni yíɛ ɣɛ Gala ma, “Niitiɛ è te ʋeeni zèea, gɛ̀ lɛ valani ta ma.” 10 Boa zɔkpɔ ɣɛni Saimɔ Pite ya. É kuloni ga é pili laa‐ʋaale gwalaitiɛ te mawũgi na duoi ma é nà yee‐za‐su vele wui leve ba. Duoi na laa ɣɛni ga Makɛsi. 11 Ziizɛ ɣɛni Pite ma, “Yà woa zɔkpɔi lɔ taɣa ga. ?Gè mɛ lɛ ƃoale ga kpoale ŋɛnii kèea Gala feea zèea ʋaa ve?”
Ziizɛ ɣɛɛ ʋai Eena laa wu
12 Na ʋaa ma sɔdasi ƃɔgi kpɔga ta ɣeeapi é vɛɛ numaitiɛ va te ɣɛni Dusiitiɛ va te Ziizɛ zoni te giii. 13 Te liini la Eena wɔ ga maa wũ, ƃɔvɛlaale Eena ɣɛni ga Keeafa noko. Keeafa wɔ ka é ɣɛni ga laa‐ʋaale gwalaitiɛ te mawũgi kwenagi na zu. 14 Keeafa ɣa é Dusiitiɛ lɛnɛni ga tɔ ga ta wulo‐su‐nu‐ma ʋaa ga nu ɣila ge za numaitiɛ ʋaa ma.
Pite Ziizɛ maʋaa zakpeni
15 Saimɔ Pite vileni Ziizɛ wulu. Vele wɔ nɔ na kala dopoi ta ƃɔnɔ ge kɛɛni la. Tei tɔwɔ kala dopoi nii ɣɛni ga laa‐ʋaale wũ‐tuo nui wɛ̃ɛ nu, é vɛɛni Ziizɛ va te lɛ laa‐ʋaale wũ‐tuo nui ƃɔɔ na siɣigi zu. 16 Kɛ̀ Pite ɣɛni loni ŋeteavɛ siɣi zeɣei laavɛ. Na ma kala dopoi zɔi é ɣɛni ga laa‐ʋaale wũ‐tuo nui wɛ̃ɛ nu é wuloni é ƃɔɛ ŋaza nu lomai wɔ é ɣɛni ga kpo zeɣei laavɛ maazu‐vɛtɛ nui. É Pite ziɣi sa te lɔ siɣigi zu. 17 Kpo zeɣei maazu‐vɛtɛ ŋaza nu lomai ɣɛni Pite ma, “?Yà ƃalaa, ɛ̀ lɛ ga zunui nii na kala dopoi ta?” Pite ɣɛ ma, “Gɛ̀ lɛ ga ta.” 18 Tɔwɔ tii‐ɣɛɛ veaitiɛ vɛɛ Dusiitiɛ vaa veaitiɛ va te tiɣi ŋabu looni, ƃɔvɛlaale kɔɔlɛi ɣɛni vaazu. Te ɣɛni sa loni tiɛ wɔɔlɛ. Pite tɔ ƃalaa é ɣɛni te woba é loni yíɛ wɔɔlɛ.
Laa‐ʋaale wũ‐tuo nui Ziizɛ ɣaa zaɣa kɛɛni
19 Laa‐ʋaale wũ‐tuo nui Ziizɛ ɣaa zaɣa kɛɛni é vile ná kala dopoitiɛ va ta ná kala‐bogi. 20 Ziizɛ goi ɣaa woteni é ɣɛ ma, “Gè ƃɔɛni zui wɔ kɛnɛ ma. Kɛ̀ɛvɛ kala‐bo bosu wɔ Gala‐feli wɔtaitiɛ wu ta Gala‐feli wɔta walai. Na ɣa ga vɛ Dusiitiɛ ƃɔgɔpɛ ta ɣaa lɛ ba na. Gɛ̀ dɛ faa ta nɛpɛ boni doowu zu. 21 Zɛƃɛi é kɛɛ yìɛ gàa zaɣa kɛ? Niitiɛ te gòo mɛniga te ɣaa zaɣa kɛ faitiɛ ma gè boga te ma. Niitiɛ gè te woga te te wɛ̃ni.” 22 Tei Ziizɛ nii woni, Dusiitiɛ vaa veaitiɛ te ɣɛni loni ná woba te ɣila ge yee laani su yíɛ ɣɛ ma,“?Vele ɣa na yà laa‐ʋaale gwalaitiɛ te mawũgi woo zu loo la?” 23 Ziizɛ goi ɣaa woteni é ɣɛ ma, “Ani gɛ̀ lɛ ƃɔɛni ga pagɔ, fai gɛ̀ lɛ kɛɛni ga pagɔ mazeele woo ʋe. Kɛ̀ tɔwɔ ani kpɔ̀ɛvɛ ga gaama vele, zɛƃɛi é kɛɛ yìɛ dòwa?” 24 Eena é Ziizɛ yɛni ga gilia é teve laa‐ʋaale wũ‐tuo nui Keeafa wɔ vɛ.
Pite Ziizɛ maʋaa zakpeni kɔnɔ
25 Saimɔ Pite ɣɛni sa loni yíɛ wɔɔlɛ. Te ɣɛ ma, “?Yà ƃalaa, ɛ̀ lɛ ga ná kala dopoi ta?” É zakpeni ma é ɣɛ tea, “Gɛ̀ lɛ ga ta.” 26 Laa‐ʋaale wũ‐tuo nui na tii‐ɣɛɛ nu ɣila ge ɣɛni na dáa laa zu vilegɛi zunui nii va Pite gui leveni. Zunui na Pite ɣaa zaɣa kɛɛni é ɣɛ ma, “Kɛ̀bɛ gè wɛlɛni yìɛ bá ŋada vapagi zu, kɛlɛi?” 27 Pite zakpeni ma kɔnɔ. Na ɣɛɛni ƃɔɔ nɔ, tɛɛ zinɛi wɔkwɛlɛ.
Ziizɛ ɣɛi ma Paila laa wu
28 Te wuloni ga Ziizɛ Keeafa na pɛlɛi wu te lii la gɔmɛti nu walai na pɛlɛi la. É ɣɛni ga subu‐zubu. Dusiitiɛ ɣagi tɛ lɛ lɛɛni gɔmɛti nu walai na pɛlɛi wu, kɛɛ ʋaa ma te maa mɛ lɛ woola. Ƃɔvɛlaale te ɣɛni wõizu te teve‐maazu wui mamii ŋɛnigi mi. 29 Na ʋaa ma Paila wuloni é li te wɔ vɛ é ɣɛ tea, “Zunui nii zɔgi wo vaa la tɔ ga zɛƃɛ?” 30 Te gaa woteni zéea te ɣɛ ma, “È ɣɛ zunui nii lɛ ŋɛni faa yowũ ɣɛɛzu, gɛ́ lɛ ƃega vaa la è wɔ.” 31 Paila ɣɛni te ma, “Wa ƃɔɔ a siɣi wo lii la wo wɛlɛ ná faa‐wogi zu va è ɣɛ velei wa lɔgi la.” Dusiitiɛ te ɣɛni ma, “Gaa‐ƃaa lɛ gé ya ga gé nu nɛpɛ paa.” 32 Nii ɣɛɛni ga é woi leve ma Ziizɛ boni. Na ɣa ga tei é dɛɛni ga velei ɔ́ zaa la. 33 Paila lɛɛni kɔnɔ pɛlɛi wu é Ziizɛ lili é gaa zaɣa kɛ é ɣɛ ma, “?Yà ga Dusiitiɛ ta masagi?” 34 Ziizɛ gaa woteni é ɣɛ tea, “?Yà nii wosu ga ƃɔɔ woo, ƃaa nu ƃalaaga ɣa te boga yìɛ é vile bà?” 35 Paila goi zu loo é gaa zaɣa kɛ é ɣɛ ma,“?Gà ga Dusi nu? È ƃɔɔ numaitiɛ vɛɛ te malaa‐ʋaale gwalaitiɛ va ta ɣa te vaa ga yìɛ pɔ̀. Zɛƃɛ ɣa è kɛɛ?” 36 Ziizɛ goi ɣaa wote é ɣɛ tea, “Nà masadai lɛ ga zui nii zu masada. È ɣɛ nà masadai ɣɛni ga zui nii zu masada, nà tii‐ɣɛɛ veaitiɛ tɔ ŋapi wɔ kɛɛ ʋaa ma zèe mɛ lɛ la Dusiitiɛ ya. Kɛ̀ nà masadai lɛ ziɣini zui nii zu.” 37 Paila ɣɛ ma, “Yà ga masa, kɛ́lɛ́i.” Ziizɛ gaa woteni é ɣɛ ma, “Yà ɣa è boga ga gà ga masa. Zaƃui te kàani ma tɔ ga gè seele woo ʋe gaamai ʋaa ma. Nii mazaƃui ɣa gè vaani ma zui zu. Nui nɛpɛ é gaamai ʋaa ma towaa gòi mɛni.” 38 Paila ɣɛ ma, “Zɛƃɛ ɣa é ga gaamai?”
É woni ga Ziizɛ za
Tei Paila nii woni, é wuloni é li Dusiitiɛ wɔ vɛ kɔnɔ é ɣɛ te ma, “Gè lɛ wɛlɛni sɔ yowũ nɛpɛ ba bá. 39 Kɛ̀ tɔ ga wo ɣɛɛ ʋaa wɔlɔ‐zaɣa ga gè ƃe pilisine ɣila ba wo ʋaa ma teve‐maazu wui zu. ?Wo wõini gè ƃe Dusiitiɛ ta masagi va wo ʋaa ma?” 40 Te lobani kɔnɔ tiɛ ɣɛ tea, “Zunui nii laale. Kɛ̀ ƃe Balaaba va.” Balaaba wɔ ge ɣɛni ga nui é ɣɛ wɔɔzu gɔmɛtii wɔ.
1 Paila é Ziizɛ ziɣini é kɛ te dowa. 2 Sɔdasiitiɛ te ŋai fɛlɛ sa ga masa bɔɔlɔ kavele te pɛɛ wũmɔ. Na ɣa ɣɛɛ na te maa ɣili ga yogbo kpoei. 3 Te va pɔ́ tiɛ ɣɛ ma, “Dusiitiɛ ta masagi, è yĩsɛ‐o!” Na ɣa ɣɛɛ na te dowa gaazu ga yee. 4 Paila wuloni wɔnɔ é ɣɛ Dusiitiɛ ma, “A wɛlɛ. Gà kulozu gè vaa la wo wɔ kɛɛ ʋaa ma wo kwɛ̃ɛ ga gɛ̀ lɛ wɛlɛzu sɔ yowũ nɛpɛ ba.” 5 Na ʋaa ma Ziizɛ wuloni ŋeteavɛ ŋai bɔɔlɔgi wũmɔ yogbo kpoeigi kɔba. Paila ɣɛ te ma, “Zunui ɣaa!” 6 Tei laa‐ʋaale gwalaitiɛ ƃɔga te vaa veaitiɛ te wɛlɛni Ziizɛ va, te lobani tiɛ ɣɛ tea, “Kpako gului ma! Kpako gului ma!” Paila ɣɛ te ma, “Wa ƃɔɔ a siɣi wo kpako, ƃɔvɛlaale gɛ̀ lɛ wɛlɛzu sɔ yowũ nɛpɛ ba.” 7 Dusiitiɛ te gaa wote Paila ya te ɣɛ ma, “Tɔ ka gé ya. Tɔgi na laa woi ma kɛni yá za, ƃɔvɛlaale é ƃɔɔ wuloa ga Gala duu.” 8 Tei Paila é woi niitiɛ mɛnini, é luoni é leve kɛɛzu va. 9 É lɛ kɔnɔ pɛlɛi wu é ɣɛ Ziizɛ ma, “Minɛ nu ɣa ga yìɛ?” Kɛ̀ Ziizɛ lɛ gaa woteni. 10 Na ʋaa ma Paila ɣɛni ma,“?Ɛ̀ lɛ ƃɔɛzu pɔ̀? Ɛ̀ lɛ kwɛ̃ni ga gaa‐ƃaa ɣa zèea ga gè ƃe yìɛ, gaa‐ƃaa kɔnɔ zèea ga gè è ƃako gului ma?” 11 Ziizɛ gaa wote zéea é ɣɛ ma, “Gaa‐ƃaa lɛ ƃega ɣɛ è ya màazu è ɣɛ maɣaa‐ƃai lɛ wuloni ga è maazu vele. Na ma nui mugi é zèe laa è ya towa ná faa yowũi wala ƃakpai.” 12 Tei Paila nii mɛnini, é pele ɣaa ziɛni ga é ƃe Ziizɛ va, kɛ̀ Dusiitiɛ te lobani tiɛ ɣɛ tea, “Yà ƃe na zunui nii va, a kɛ tii ɛ̀ lɛ wõini ga ɣalaso gwalai Siiza. Nui nɛpɛ yá ƃɔɔ ɣɛ ga masa, a kɛ tii manui ɣa zeizu Siiza laa ma ga yowũa.” 13 Tei Paila é woi niitiɛ mɛnini, é Ziizɛ wuloni ŋetea. É zei sa vɛ ɔ́ zei na yíɛ faa‐wogi wo. Sei nii wo‐suvɛ ɣɛni ŋadɛivɛ vɛ ná laa ɣɛni ga Peemɛ. Ná laa ɣɛni ga Gabata Hiiƃulu woi zu. 14 É ɣɛni ga kavele‐ƃɛtɛ ʋolo teve‐maazu wui ʋaa ma é ga folo gaa‐lɔ‐ga laa yɔɔzu. Paila ɣɛ Dusiitiɛ ma, “Wa masagi ɣa!” 15 Te lobani tiɛ ɣɛ tea, “Lii la è paa! Lii la è paa! Kpako gului ma!” Paila ɣɛ te ma “?Gè wa masagi ƃako?” Laa‐ʋaale gwalaitiɛ te gaa wote te ɣɛ ma, “Masa kpɔnɔ gɛ lɛ gé ya é wulo Siiza wulu.” 16 É Ziizɛ yee la sa te ya ga te kpako.
Te Ziizɛ ƃakoni gului ma
Na ʋaa ma te Ziizɛ ziɣini sa 17 te wulo la yíɛ li ga ƃɔɔ vɛɛ‐pulu wulu likpii ŋada ta ná laa ga wũ fooyo ŋada laavɛ. Hiiƃulu woi zu ná laa ɣa ga Gɔgata. 18 Ná ɣa te kpakoni na gului ma é vɛɛ nu felegɔ va, gila ge ga kakamavɛ zɔlaavɛ vele, gila ge ga zɔlaavɛ vele, é te yɔɔzu. 19 Paila daa‐zei ponɛni ƃalaa pɛ é pɛɛ gului va. Su woi ɣɛni ga “Nazɔi Yiizɛ, Dusiitiɛ ta masagi.” 20 Dusi lamaa daa‐zeigi nii lodoni, ƃɔvɛlaale vɛ te Ziizɛ ƃakoni na ná maa ƃuai ɣɛ tai va. Daa‐zeigi wonɛi ɣɛ Hiiƃulu woi zu ta Latẽ woi é vɛɛ Geliiki woi va. 21 Dusiitiɛ ta laa‐ʋaale gwalaitiɛ te ɣɛni Paila ma, “Mɛ lɛ ponɛ ga ‘Dusiitiɛ ta masagi,’ kɛ̀ ponɛ ga ‘Zunui nii boga é ɣɛ tea, nà ɣa gè Dusiitiɛ ta masagi.’ ” 22 Paila gaa wote é ɣɛ tea, “Nii gè ponɛɛ, ponɛɛ ɣa ga ponɛɛ.” 23 Tei sɔdasiitiɛ te Ziizɛ ƃakoni, te maa zɔɔlaitiɛ ziɣini te gaa wɛɛla ɣɛ su naa. Sei‐zu ɣila ge ɣɛni sɔdasi gila faa ma. Kɛ̀ ná too‐kɔ‐bai zɔlɔ po gɛ lɛ ŋɛni ba é ziɣi kala‐gavɛ é yii kɔwaavɛ. 24 Na ma te ɣɛni ɣiini ma, “A de mɛ lɛ beli‐veli gá. Kɛ̀ a de taali ta ɣɛ maʋaa ma ga kpɔzɔ‐loo ʋaa ɣavele a de pɛtɛ ga nui yá ɣɛ ga pó.” Nii ɣɛɛni kɛɛ ʋaa ma nii ponɛi Gala kɔlɔi zu mawoi leve ma. Mawoi ɣa ga “Te màa zɔɔlaitiɛ ɣaa wɛɛni vɛ, te taali ɣɛ nà seɣei ʋaa ma.” Na ɣa sɔdasiitiɛ te kɛɛni. 25 Taitiɛ te ɣɛni loni gului nii woba Ziizɛ ɣɛni ma te ɣɛni ga Ziizɛ dee ƃɔga Ziizɛ dee deɣei nii daa ɣɛ ga Meele é ga Keloopɛ ŋazai é vɛɛ Meele Mɛdaliini va. 26 Tei Ziizɛ wɛlɛni dée va é loni na ta wõila ɣala dopoi, é ɣɛni dée ma, “Wɛlɛ! È lui ɣa!” 27 É ɣɛ wɔnɔ kala dopoi ƃɔɔ ma, “Wɛlɛ! È lee ɣa!” É ziɣi siɛ̀gi na ma kala dopoi Ziizɛ dee ɣɛɛni ga ná pɛlɛ wu nui ta.
Ziizɛ zaa ʋai
28 Tei na wuloni ba, Ziizɛ kwɛ̃ɛni ga fai ƃɔgɔpɛ ge leveni sa ma. Na ʋaa ma é ɣɛni tea, “Kpoale‐wõi ɣa mà.” É nii woni ga é Gala kɔlɔi zu woi leve ma. 29 Koko ɣɛni na daa ʋegɛi ga dɔɔ ƃoda. Na ʋaa ma sɔdasiitiɛ te su‐wuo dɔɔni dɔɔ ƃodai wu é zɛvɛ ʋɛʋɛ̃i te dɔ gulu mazii ta ɣa daa ga “hesa” te teve dáavɛ. 30 Tei Ziizɛ dɔɔ ƃodai ta ƃoaleni, é ɣɛni tea, “Tii laa wulovɛ sa.” É wũ pile sa é za.
Te kpãi wuuni Ziizɛ va kakamavɛ
31 Foloi na ɣɛni ga kavele‐ƃɛtɛ ʋolo teve‐maazu wui ʋaa ma. Doowo foloi é ɣɛni vaazu é ɣɛni ga doowo folo ɣaa wua. Na ʋaa ma Dusiitiɛ tɛ lɛ ŋɛni wõini pomaitiɛ tɔ yɛ pɛɛ‐pulu wulu likpiitiɛ ma ga doowo foloi na. Nii mazaƃui ma te Paila ɣaa zaɣa kɛɛni ga é kɛ te te wɔwɔitiɛ ɣale‐ɣale te te wulo gului ma te li ga tiɛ. 32 Na ʋaa ma sɔdasiitiɛ te vaani te nu maa wũgi wɔwɔitiɛ ɣale te zɔi wɔwɔitiɛ ɣale, niitiɛ ta Ziizɛni te ƃakogɛi ɣɛ gului ma. 33 Kɛ̀ tei te ziitini Ziizɛ ma te pɛtɛ ga sai ɣɛ sa, tɛ lɛ ŋɛni kɔwɔitiɛ ɣaleni. 34 Kɛ̀ sɔdasi gila ge kpãi wuuni ba kaka‐mavɛ. Ŋama wulo na ta ziɛ ga maa ʋilea. 35 Nui é wɛlɛni nii va é seele woo ʋeeni ga wa ƃalaa wo siɣi ga gaama. Ná seele woi ɣa ga gaama. É kwɛ̃ni ga tɔ gaamai wosu. 36 Niitiɛ te ɣɛɛni kɛɛ ʋaa ma Gala kɔlɔi zu woi leve ma. Mawoi ɣa ga “Kái gila kpalaa lɛ ɣalea.” 37 Na wulu kɔnɔ Gala kɔlɔi zu woi ta ƃɔnɔ ka bosu yíɛ ɣɛ tea, “Ta wɛlɛ nui nii va te kpãi wuuni ba.”
Ziizɛ loowu fai
38 Tei sa na wuloni ba Zoosɛ nii é ɣɛni ga Alematia nui é Ziizɛ mawomai ʋelini Paila ma ga é lii la. Paila ʋaani bu zéea. Na ma é vaani é li ga pomai. Zoosɛ nii ɣɛni ga Ziizɛ wulu nui ta, kɛ̀ é ɣɛni le doowu zu Dusiitiɛ ta luo‐bai ma. 39 Nɛkɛdiimɔ nii ƃalaa pɛ é vaani Ziizɛ wɔ ga maa wũ ga kpidi, é vaani ga gulu mala kũ‐nɛɛ‐nɛɛ sei‐zu felegɔ su puai ga kii. Gulu mala kũ‐nɛɛ‐nɛɛgi nii lamai ɣɛ ga ʋikɛ. 40 Te Ziizɛ mawomai ziɣini te gulu mala kũ‐nɛɛ‐nɛɛgi wu gbaza su te maa ƃiti da. Vele ɣa na Dusiitiɛ tɔ doowugi wo da. 41 Tɔwɔ vɛ te Ziizɛ ƃakoni na ŋada ta ɣɛni ná maʋaa va ná vagɛi. Ná ɣa kwɔti ɣaba ɣɛni na nii tɛ lɛ ŋɛni dɛ wɔlɔ nu loowuni su. 42 Tei tɔwɔ kwɔti ɣabai nii maa ƃuai ɣɛ, te Ziizɛ loowuni su. Te nii ɣɛɛni ƃɔvɛlaale é ɣɛni ga Dusiitiɛ ɣavele‐ƃɛtɛ ʋolo teve‐maazu wui ʋaa ma.
Kaba yeɣe zu yãkai
1 Meele Mɛdaliini zubuni kabai la ga dɔwɔi maʋolo maa wũgi. Kpidi vɛi ɣɛ dɛ. É wɛlɛni ná va é kwɛ̃ sa ga kwɔtii ziɣivɛ kaba yeɣei la. 2 Na ʋaa ma é ƃizeni é li Saimɔ Pite wɔ vɛ ta kala dopoi zɔi Ziizɛ wõiyai ɣɛ la é ɣɛ te ma, “Te de maliɣii wuloa kabai zu. Vɛ te daa na gɛ́ lɛ ná wɛ̃ni.” 3 Pite ƃɔga kala dopoi zɔi te wulo sa te li ga kabai la vele. 4 Te felegɔ pɛ te ƃizeni, kɛ̀ kala dopoi zɔi Pite yɛni é ziiti tuo kabai la. 5 Tei é maa vɛɛni ga é wɛlɛ zeɣei zu va, é wɛlɛni gbazagitiɛ va wuuni na. Kɛ̀ ɛ́ lɛ lɔɔni su. 6 Na ɣɛɛzu Saimɔ Pite yɛ fo‐fo va é va é lɔ kaba yeɣei zu é gbazagitiɛ vɛtɛ wuuni 7 ta gaazu‐ƃale seɣei é ɣɛni Ziizɛ wũmɔ. Gaazu‐ƃale seɣei ƃɔga gbazagitiɛ tɛ lɛ ŋɛni wuuni ŋada ɣila, kɛ̀ gaazu‐ƃale seɣei maa ƃitigɛi ɣɛ é wuuni ga tee. 8 Kala dopoi nii sa é ziitini kaba yeɣei la ga maa wũ tɔ ƃalaa pɛ é lɔɔni su. Nii é ɣɛɛni é pɛtɛ é siɣi ga gaama. 9 Ƃɔvɛlaale tɛ lɛ ŋɛni dɛ Gala kɔlɔi zu woi wɛ̃ni, na ɣa ga kɛni ɔ́ wu ziɣi saa ya. 10 Kala dopoitiɛ te li sa wulu ta vɛlɛitiɛ wu.
Ziizɛ wuloni Meele Mɛdaliini ɣaazu
11 Kɛ̀ Meele loni kabai la yíɛ kpee loo. Tei é ɣɛni kpee loozu, é maa vɛɛni ga é wɛlɛ kabai zu va. 12 É wɛlɛni Gala ta ɣeela felegɔ va seɣe wele ge te ma te zeini vɛ Ziizɛ mawomai ɣɛni laani na. Gila ge ɣɛni ná wũ tuovɛ, gila ge ná wɔwɔ lɔɔvɛ. 13 Te ɣɛni Meele ma, “Ŋàza nu, zɛƃɛi è maƃee loozu?” É ɣɛ te ma, “Màliɣii ɣa te lia la. Vɛ te daa na gɛ̀ lɛ ná wɛ̃ni.” 14 Tei Meele nii woni, é liteni é wɛlɛ Ziizɛ va loni, kɛ̀ lɛ ŋɛni kwɛ̃ni ga Ziizɛ ɣɛni le. 15 Ziizɛ ɣɛni ma, “Ŋàza nu, zɛƃɛ ƃee ɣa è toozu? Ƃɛ ɣa è gaa ziɛzu?” É ɣɛni Ziizɛ ɣaazu ga ŋadavɛ‐maazu‐vɛtɛ nu. Na ma é ɣɛni ma, “Kèea, ani è pomai ziɣia è lii la, vɛ è daa na ná lɛ gàazu. Na ɣa ɣɛɛ na gà siɣi gè lii la.” 16 Ziizɛ ɣɛ tea, “Meele.” Meele lite é bo Hiiƃulu woi zu é ɣɛ ma, “Laboni.” Nii zu‐wulo‐zu ɣa ga “Kala‐mɔi”. 17 Ziizɛ ɣɛni ma, “Mɛ lɛ ɣili bà, ƃɔvɛlaale gɛ̀ lɛ dɛ lɛɛni kèea Gala pɔ vɛ. Kɛ̀ li bàitiɛ wɔ vɛ é bo te ma ga gà lɛɛzu kèea wɔ vɛ nii é ga wo ɣeeai, nii é ga nà Galagi é wɔnɔ ga wa Ɣalagi.” 18 Meele Mɛdaliini liini é ɣɛ kala dopoitiɛ ma, “Gè wɛlɛɛ de maliɣii va.” É bo sa te ma ga Ziizɛ ɣa é fai niitiɛ woga ma.
Ziizɛ wuloni ná kala dopoitiɛ ɣaazu
19 Kpɔkɔi na, na ɣa ga folo maa wũgi é dɔwɔi zu maƃɔkɔi, kala dopoitiɛ te ɣaa lɛi ɣɛ ba pɛlɛ ta wu pulu ƃakogɛi te ma, toku ge zei Dusiitiɛ ta luo‐bai va. Ziizɛ lɛ sa bu é lo te zaama é ɣɛ tea, “Zii‐laa ɣa ɣɛ wo ya.” 20 Tei é nii woni, é yeetiɛ lɛɛni ga tiɛ ta kakamavɛ. Tei kala dopoitiɛ te wɛlɛni de maliɣii va, te wuu zu nɛɛni sa. 21 Ziizɛ ɣɛ wɔnɔ te ma, “Zii‐laa ɣa ɣɛ wo ya.” È ɣɛ velei kèea Gala ge tèvega la, vele nɔ na gè wo levesu la.” 22 Tei é nii woni, é yɛʋuuni te ma é ɣɛ te ma, “A yee zei Gala baa ŋinɛgi wu. 23 Ani wa nu ta nɛpɛ na faa yowũitiɛ zu ʋaa yɛ na, su‐ʋaa‐ɣɛga ɣa na. Ani wɛ lɛ ɣɛ nu ta nɛpɛ na faa yowũitiɛ zu ʋaa yɛni, a kɛ tii su ʋaa lɛ yɛni.”
Ziizɛ ƃɔga Taamɔ
24 Taamɔ nii tɔ tili ga Yoogi, é ga nu puugɔ kai felegɔitiɛ te ɣila, ɛ́ lɛ ŋɛni kala dopoitiɛ zaama tei Ziizɛ vaani te wɔ. 25 Na ʋaa ma kala dopoi zɔitiɛ te ɣɛni Taamɔ ma, “Gé wɛlɛɛ de maliɣii va.” Kɛ̀ é ɣɛni te ma, “Kɛni gà wɛlɛ meele wogi va zéeavɛ gè yee ƃeɣa vɛɛ meele wogavɛ gè yee lɔ kakamavɛ, na laale gɛ̀ lɛ siɣia ga gaama.” 26 Tei folo lɔsava wuloni su, kala dopoitiɛ te ɣɛni pɛlɛi wu kɔnɔ Taamɔ sa te zaama. Pɛlɛi wulu ƃakogɛi ɣɛ, kɛ̀ Ziizɛ lɛɛni bu é lo te zaama é ɣɛ tea, “Zii‐laa ɣa ɣɛ wo ya.” 27 É ɣɛ sa Taamɔ ma, “Yee ƃeɣai lɔ vɛ è wɛlɛ zèeavɛtiɛ va è yee zakpa è dɔ kàkamavɛ. Mɛ lɛ sakpe, kɛ̀ siɣi ga gaama.” 28 Taamɔ gaa wote zéea é ɣɛ ma, “Màliɣii, nà Galagi!” 29 Ziizɛ ɣɛ ma, “È siɣia ga gaama ƃɔvɛlaale è pɛ̀tɛga, kɛlɛi? Tuuyiɛ ɣa zɔitiɛ ma tɛ dɛ pɛ̀tɛni kɛ̀ te siɣia ga gaama.”
Kɔlɔ nii wonɛ zaƃui
30 Ziizɛ é faa zii ƃalaa tamaa ɣɛɛni ná kala dopoitiɛ ɣaazu é dɛ ga seelea. Fai niitiɛ tɛ lɛ wonɛni kɔlɔi nii zu. 31 Kɛ̀ niitiɛ te wonɛi kɔlɔi nii zu, te wonɛvɛ ga wo siɣi ga gaama ga Ziizɛ ɣa é ga nui Gala zee ƃakogɛi ba ga masagi é ga Gala dui. Na ɣa ɣɛɛ na máʋaa‐ziɣi vele ma wiɛ ga gaama wo zɛʋu maa zɔlɔ wo ná daa‐zeigi zaala zu.
Ziizɛ wuloni ná kala dopoi lɔfela ɣaazu
1 Tei nii wuloni ba, Ziizɛ ƃɔɔ maʋaa ɣaa wodoni wɔnɔ ga ná kala dopoitiɛ Taibilia yiɛ walai laavɛ. É ƃɔɔ maʋaa ɣaa wodoni pelei nii zu vele. 2 Saimɔ Pite, Taamɔ nii ta tili ga Yoogi, Natania nii é ga Keena lai zu nu Geealali yui zu, Zɛbɛdi dea zinaitiɛ é vɛɛ kala dopo ta ƃɔnɔ felegɔ va te ɣaa lɛi ɣɛ ba ŋada ɣila. 3 Saimɔ Pite ɣɛni sa te ma, “Gà liizu feza kpɛɛzu.” Ta wɔ te ɣɛ ma, “A da li da wani.” Te wulo sa te li te vili kẽegi zu. Kɛ̀ tɛ lɛ ŋɛni ta nɛpɛ soni na maƃidii. 4 Tei sa gela ɣɛni bosu, Ziizɛ liini é lo ziɛ laavɛ. Tɔwɔ kala dopoitiɛ tɛ lɛ ŋɛni kwɛ̃ni ga Ziizɛ ve. 5 Ziizɛ ɣɛni te ma, “Lopaa, feza ka wo ya?” Te ɣɛ ma, “Ƃa.” 6 É ɣɛ te ma, “A ƃelei vili ga wo yee za‐su vele kẽegi ʋaa va. Wa sa wa ta zɔlɔ wo.” Na ma te ƃelei vilini. Tei sa na ɣɛɛni, mazobo gɛ lɛ ŋɛni te vɛ ga te ƃelei lɛ kẽegi zu fezagi wala lama pele ma su. 7 Kala dopoi nii Ziizɛ wõiyai ɣɛ la é ɣɛ Pite ma, “De maliɣii ve!” Tei Saimɔ Pite mɛnini ga de maliɣii ɣɛni le, é ná seɣei looni wɔba, ƃɔvɛlaale é ɣɛni ga ƃuume tii‐ɣɛɛ ʋai ma. É wudɛni sa é vili ziɛi wu. 8 Kɛ̀ kala dopoi zɔitiɛ te ɣɛni kẽegi zu tiɛ va, tiɛ ƃelei ƃokpo nii daa ʋegɛi ɣɛ ga feza. Ƃɔvɛlaale te maa lɛ ŋɛni woozani kake va. Siɛ ziɣi na é li kake ma ɔ́ zoo é ziiti yaali wũ gila su. 9 Tei te lɛɛni kake ɣa, te wɛlɛni tiɣi ŋabu va feza ge laani gá te wɛlɛ wɔnɔ kpoolo‐ʋɔɔ va. 10 Ziizɛ ɣɛ te ma, “Fezagitiɛ wo te zoga ŋɛ ni, a va ga ta.” 11 Saimɔ Pite vilini sa kẽegi zu é ƃelei lɛ kake ɣa daa ʋegɛi ga feza kpaaza. Fezagi ɣɛni su ga wũ gila zee looluo kai sava. Velei ƃalaa fezagi lamai ɣɛ la su, ƃelei lɛ ŋɛni leve‐leveni gá. 12 Ziizɛ ɣɛni te ma, “A va wo subu laa‐mii bo.” Tɔwɔ é ɣɛni ga kala dopoitiɛ te ta nɛpɛ na mɛni‐masa‐kɛ̃ɛ ʋaa ga te gaa zaɣa kɛ te ɣɛ ma, “Ƃɛ ɣa ga yìɛ?” Te ɣɛni ga kwɛ̃ɛga ga de maliɣii ve. 13 Ziizɛ vaani sa é kpoolo‐ʋɔi ziɣi é teve te wɔ. Vele nɔ na é kɛɛni la ga fezagi. 14 Ziizɛ wu ziɣiai ma saa ya yíɛ ƃɔɔ maʋaa ɣaa wodo ga ná kala dopoitiɛ ná zei‐zu sava kelei ɣɛni ga na.
Ziizɛ ƃɔga Pite
15 Tei sa te woloni subu laa‐miigi ma, Ziizɛ ɣɛni Saimɔ Pite ma, “?Jɔ̃ dui Saimɔ, è wõivɛ gàazu é leve niitiɛ ta dɔ wõilai va te boga gàazu?” Nà ɣɛ ma, “Ooi, màliɣii. È kwɛ̃ni ga gè è wõini.” 16 Ziizɛ ɣɛ ma, “Nà baala zuwuitiɛ ɣaa wɔ.” É boda fele kelei ɣɛɛni kɔnɔ é ɣɛ ma, “?Jɔ̃ dui Saimɔ, è wõivɛ gàazu?” Nà ɣɛ ma,“Ooi, màliɣii. È kwɛ̃ni ga gè è wõini.” Ziizɛ ɣɛ ma, “Ƃala zo nà baalagitiɛ ma.” 17 Ziizɛ boda sava kelei ɣɛɛni é ɣɛ ma,“ ?Jɔ̃ dui Saimɔ, è wõivɛ gàazu?” Pite yii zuulini ga tei é woi nii woda sava kelei ɣɛɛni yíɛ ɣɛ ma, “È wõivɛ gaazu?” É ɣɛni sa ma, “Màliɣii, è faa pɛ kwɛ̃ni. È kwɛ̃ni ga gè è wõini.” Ziizɛ ɣɛ ma, “Nà baalagitiɛ ɣaa wɔ. 18 Gè bo yìɛ ga gaama, tei è ɣɛni ga bu‐ziɣi niinɛ, ɔ̀ wulu ɣili vɛ nɛpɛ ɔ̀ ná wõi ɣɛ yiɛ ziɛ yìɛ li na. Kɛ̀ yà wɔlɔ zaɣa na, yà yee zu zakpa nu ta ƃɔnɔ ge è ɣili é li ga yìɛ vɛ ɛ̀ lɛ wõini ɔ̀ li na.” 19 É nii woni ga é dɛ ga sai nii mazii Pite ɔ́ bo ga é ƃaa laa la Gala ma. Tei sa na wuloni ba, é ɣɛni ma, “Vile pùlu.”
Ziizɛ ƃɔga kala dopoi zɔi
20 Pite liteni é wɛlɛ kala dopoi nii va Ziizɛ wõiyai ɣɛ la, nii tɔtɔgɛi ɣɛ Ziizɛ va kpɔkɔ laa‐miigi‐wo‐suvɛ, na ɣa ga kala dopoi nii é ɣɛni Ziizɛ ma, “Màliɣii, ƃɛ ɣa é vaazu wulozu ga è wɔwɔ wulu wɔɔ?” 21 Tei Pite wɛlɛni kala dopoi ƃɔɔ va é ɣɛni Ziizɛ ma, “Màliɣii, zunui nii maʋaa ɣa ɣɛ le?” 22 Ziizɛ ɣɛ ma, “Ani towaa ɣɛ na ga zìi‐ma ʋaa ga é ɣɛ na é yɛsu gè va, zɛƃɛ ɣa é su è vɛ? Vile pùlu!” 23 Woi nii ziɛni Kolai maa veaitiɛ la tili ga kala dopoi nii lɛ vaazu zaazu. Tɔwɔ Ziizɛ lɛ boni ga lɛ vaazu zaazu. Kɛ̀ é ɣɛni tea, “Ani tɔ ga zìi‐ma ʋaa ga é yɛ na é yɛsu gè va, zɛƃɛ ɣa é su è vɛ?” 24 Kala dopoi nii ɣa é fai niitiɛ mazeele woo ʋeezu. Towa é fai niitiɛ wonɛɛ. Gé kwɛ̃ni ga ná seele woi ɣa ga gaama.
Te pɛ so‐suʋɛ too la
25 Tɔwɔ faa lamaa ƃalaaga ta na Ziizɛ te ɣɛɛni. Te ƃɔgɔpɛ tɔ ɣɛ na te wonɛ, kìgi zu kɔlɔitiɛ tɔ wonɛ te zu tɛ lɛ ƃega wooli zui tɔ ɣagi zu.